Bastilja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bastilja.

Bastilja (franc. Bastille) je do pojave vatrenog oružja, četvrtasto utvrđenje sa visokim kulama. Kasnije se grade da bi nadvisile teren ispred gradskih bedema. Na platforme njihovih kula se postavlja artiljerija.

Pariska Bastilja[uredi | uredi izvor]

Sagrađena je u 14. vijeku za zaštitu Sent Antoan (Saint Antoin) ulaza u grad Pariz. Već u 15. vijeku postaje zatvor, najviše za političke okrivljenike. Ljudi su tu utamničeni bez suđenja i na neodređeno vrijeme, često po nalogu kralja (Lettres de cachet). Zbog ovog bespravlja i nasilja, pariska Bastilja postaje omrznuti simbol monarhije.

14. jula 1789. narod Pariza je izvršio juriš na Bastilju i oslobodio zatvorenike. Konvent je odlučio idućeg dana da sruši Bastilju, što je urađeno do 1791. Zauzimanje Bastilje je označilo početak Francuske revolucije, i ovaj datum je državni praznik Francuske.

U govoru[uredi | uredi izvor]

Naziv Bastilja se često koristi za razne institucije sistema, za koje postoji osjećaj da vrše ili prikrivaju nepravdu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]