Pređi na sadržaj

Bitka kod Grosberena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Grosberena
Deo Rat treće koalicije

Bitka kod Grosberena
Vreme23. avgust 1813. godine
Mesto
Grosberen, južno od Berlina
Ishod pobeda koalicije
Sukobljene strane
Francuska Prvo francusko carstvo
 Kraljevina Saksonija
Kraljevina Pruska Kraljevstvo Pruska
Švedska Švedska
Rusija Ruska Imperija
Komandanti i vođe
Nikola Udino Karl XIV Juan Švedski
Jačina
60.000 80.000
Žrtve i gubici
4.500 1000

Bitka kod Grosberena vođena je 23. avgusta 1813. godine između francusko-saksonske vojske sa jedne i prusko-rusko-švedske vojske sa druge strane. Deo je Napoleonovih ratova, tj. rata treće koalicije, a završena je francuskom pobedom.

Bitka[uredi | uredi izvor]

Severna pruska armija pod komandom Bernadota hitno se prikupljala na liniji Gitergoc-Rulsdorf-Hajnersdorf-Gros Citen. Na tu liniju se očekivalo izbijanje tri razdvojene francuske kolone koje su nastupale prema Berlinu. Desnokrilna kolona trebalo je da demonstrativnim napadom veže pruski korpus Fridriha Tauencina kod Blankenfelda. Srednja kolona imala je da osvoji Grosberen uz sadejstvo leve kolone. Desna kolona je ranim napadom izvršila demonstrativni pritisak, ali se oko 14 časova povukla na polazni položaj. Srednja kolona je tek oko 15 časova potisla prusku prethodnicu. Pruski komandant Bilov je oko 18. časova prešao u napad na srednju kolonu sa 31.000 ljudi i 84 topa. Razbio je čeonu diviziju, a do mraka i drugu diviziju. Prusi su zarobili 1500 vojnika i 14 topova, a Udino je zbog poraza srednje kolone odustao od napada na Berlin i povukao se u tvrđavu Vitenberg.

Izvori[uredi | uredi izvor]