Bitka kod Mođoroda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Mođoroda
Deo Građanskog rata u Ugarskoj
Vreme14. mart 1074. godine
Mesto
Ishod Pobeda Geze i svrgavanje Šolomona
Sukobljene strane
Šolomon Ugarski Geza I
Ladislav I Sveti
Oto I od Olomouca
Jačina
nepoznato nepoznato
Žrtve i gubici
nepoznato nepoznato

Bitka kod Mođoroda vođena je 14. marta 1074. godine između ugarskog kralja Šolomona i pretendenta na presto Geze I. Deo je građanskog rata u Ugarskoj, a završena je pobedom Geze i svrgavanjem ugarskog kralja.

Bitka[uredi | uredi izvor]

U periodu od 1064. do 1071. Solomon i Geza su blisko sarađivali i preduzimali zajedničke vojne pohode protiv Kumana i Pečenjeza. Odnosi su se pogoršali nakon opsade vizantijskog utvrđenja Beograda 1071. godine. Komandant utvrđenja pristao je da se preda jedino Gezi. Zbog toga je izbio sukob prilikom podele plena. Sukob je potpirivao Solomonov glavni savetnik, grof Vid. On je želeo titulu grofa za sebe. Međutim, Geza i Solomon sklopili su primirje 1073. godine u nameri da u inostranstvu prikupe pomoć za svoju borbu. Geza je poslao svoju braću u Rusiju da traže pomoć. Po savetu grofa Vida, Solomon je prekršio primirje i napao Gezu prilikom lova. Bitka se odigrala kod Kemeja 26. februara 1076. godine. Nakon bitke kod Kemeja, Geza se povlači ka Vacu gde se njegova armija spojila sa armijom Ota I od Olomouca, brata Gezine sestre Eufemije.

Odlučujuća bitka vođena je kod Mođoroda 14. marta 1074. godine. Armija ugarskog kralja poražena je od strane udruženih armija Geze, Oda i Ladislava. Nakon bitke se Šolomon povlači u Moson gde nastavlja da vlada oblašću oko Mosona i Presburga sve do 1076. godine kada mu Ladislav nanosi poraz i preotima Presburg. Prema Mađarskoj hronici, Geza je nakon povlačenja Solomona preuzeo vlast "na insistiranje Mađara". Njegova vladavina trajaće tri godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Szalay, J.; Baróti, L. (1896). A Magyar Nemzet Története. Budapest, Hungría: Udvari Könyvkereskedés Kiadó.