Blastula

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Blastula predstavlja stadijum u razviću embriona. Embrion je u tom stadijumu oblika šuplje lopte koja ima zid izgrađen od epitelijalnih ćelija. Proces obrazovanja blastule naziva se blastulacija.

Umnožavanjem blastomera, brazdanjem, formira se kratkotrajni embrionalni stadijum morula, koja ima oblik dudinje (lat. morus = dud). Ćelije iz centralnog dela morule se razmiču ka periferiji, tako da nastaje blastula čija je centralna šupljina ispunjena tečnošću.

Blastula se sastoji od:

1. blastocela – šupljina (duplja) ispunjene tečnošću;

2. blastoderma – površinski sloj epitelnih ćelija (blastos = klica; dermos = koža)- vidi sliku.

Blastulacija: 1 - morula; 2 - blastula

Tipovi blastule[uredi | uredi izvor]

Zavisno od tipa jajeta i načina brazdanja, razlikuju se sledeći tipovi blastula:

1. celoblastula – ima oblik šuplje lopte; nastaje brazdanjem oligolecitnih (izolecitnih) jajnih ćelija;

2. amfiblastula – nastaje brazdanjem umereno telolecitnih (mezolecitnih) jajnih ćelija; na animalnom polu su mikromere, a na vegetativnom su makromere pa je blastocel pomeren ka animalnom polu (nije u centru kao kod celoblastule);

3. diskoblastula – nastaje brazdanjem izrazito telolecitnih jaja; ona je u obliku diska koji leži na nepodeljenom žumancetu; blastocel je smešten između diska i žumanceta;

4. blastocist – predstavlja blastulu čoveka; sastoji se od dva dela:

  1. . embrioblasta (od njega će u daljem razviću nastati sam embrion) i
  2. . trofoblasta (učestvuje u daljem razviću u obrazovanju placente).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Popović, S: Embriologija čoveka, Dečje novine, Beograd, 1990
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, Beograd, 1989
  • Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]