Pređi na sadržaj

Boako

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boako

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nikaragva
DepartmanBoako
Stanovništvo
Boako na karti Nikaragve
Boako
Boako
Boako na karti Nikaragve

Boako (španski izgovor: [boˈa.ko]) je glavni grad i opština departmana Boako u Nikaragvi. Opština Boako ima 61.958 stanovnika (procenjeno 2019) i površinu od 1.087 km² (26% odeljenja Boako), dok departman 4.177 km².[1]

Grad Boako, sa 25.537 stanovnika (procena 2019), nalazi se u planinama 88 km. istočno od Managve. Boako se zove Dvospratni grad, nadimak mu je dao dr Armando Inser Barkero. Jedina dva ravna mesta u gradu su park i bejzbol polje.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drevni Boako ili Boako Vijeho (stari Boako) nalazio se pet liga istočno od današnjeg grada Boako. Ne postoje ostaci bivše populacije. Osnovali su ga španski kolonisti koji su migrirali iz današnje Gvatemale. 1749. godine, Indijanci Zambo, Karibe i Miskitu, podstaknuti britanskim kolonistima na atlantskoj obali Nikaragve, izvršili su napad na Boako Vijeho. Uništili su grad. Nekoliko onih koji su preživeli masakr pobegli su na zapad i osnovali novi grad Boako (danas poznat kao Boakito („mali Boako“) u blizini reke Malasatoja. Između 1752. i 1772. godine, stanovništvo onoga što se zvalo Boakito preselilo se na više tlo, gde je danas grad Boako, uglavnom zbog endemskih bolesti i poplava koje su se redovno dešavale tokom kišne sezone.

Opština Boako tradicionalno je bila deo departmana Čontales. Vlada Hosea Madriza osnovala je 4. februara 1910. departman Herez sa gradom Boako kao glavnim gradom. Međutim, konzervativna vlada je preokrenula taj zakon. Tek 18. jula 1935. vlada Huana Batiste Sakase stvorila je departman Boako i Boako je određen za glavni grad departmana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Boako se nalazi u brdovitom centralnom regionu Nikaragve. Njegova topografija je nepravilna sa mnogim planinama, koje su manje od planina na severu Nikaragve. Najviši vrh je El Sero de la Vijeha (brdo starice) sa nadmorskom visinom od 1.020 m. Prosečna nadmorska visina nadmorske visine je 360 m.

Klima[uredi | uredi izvor]

Boako ima raznoliku klimu koja se kreće od one u tropskoj šumi do one na tropskim travnjacima sa raštrkanim drvećem. Prosečna temperatura je između 27 °C i 30 °C tokom leta i 18 °C u decembru. Godišnja količina padavina je 1.200-2.000 mm.

Politika i vlada[uredi | uredi izvor]

Izbori za opštinske vlasti održavaju se svake četiri godine. Trenutni gradonačelnik opštine Boako je Vivian Orosko Zamora iz Sandinističkog fronta nacionalnog oslobođenja (FSLN).

Nakon opštinskih izbora 2004. mesta su podeljena na sledeći način:

Vladajuća stranka: Sandinistički front nacionalnog oslobođenja: 5

Stranke u opoziciji: Liberalna stranka s ustavom: 5

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Boako je ekonomsko središte poljoprivrednih i stočarskih zemalja u regionu. Grad je igrao važnu ulogu u ekonomiji Nikaragve, pružajući razne proizvode (govedina, mlečni proizvodi) ostatku zemlje, kao i izvozeći u druge zemlje.

Uz pomoć novih asfaltiranih puteva, posao iz glavnog grada države Managve stigao je do Boaka i podstakao lokalnu ekonomiju. Boako sada ima instalirana kazina, banke, benzinske pumpe i svoje prve semafore.

Radna snaga je oko 40% stanovništva Boaka, oko 23.000, sa stopom nezaposlenosti od 13%.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Prema popisu obrazovanja 2000. godine, Boako ima oko 31.000 učenika i 350 nastavnika (bez predškolskih radnika u zajednici).

Demografija[uredi | uredi izvor]

U opštini Boako živi oko 1% ukupnog stanovništva Nikaragve. Ona igra značajniju ulogu u ekonomiji zemlje kao glavni proizvođač govedine i mlečnih proizvoda u onome što se naziva stočarskim klasterom.

Od 56.900 stanovništva (procenjeno 2006), 27.900 (49%) su muškarci i 29.000 (51%) žene. Prosečna starost je 21,4 godine; 60,5% stanovništva ima između 15 i 64 godine.

Seosko stanovništvo predstavlja 61% ukupnog, a gradsko 39%. Gustina naseljenosti je 52,36 stanovnika / km2.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Boako ima javnu biblioteku Fernando Butrago Morales, koju su nakon Sandinističke revolucije u julu 1979. godine osnovali Flavio Cesar Tijerino i grupa mladih učenika, uključujući Rikardo Sekueira, njegove ćerke, Melbu Tijerino, Veleda Tijerino, Humberto Rivas i Marlene Sotelo. Biblioteka je imala početnu kolekciju od 500 knjiga. Kasnije te godine, biblioteka je postala deo novoosnovane Mreže javnih biblioteka, koju je organizovalo i koordiniralo Odeljenje za kulturu. Uz nacionalnu i međunarodnu podršku vlada, organizacija i pojedinaca, danas javna biblioteka Boako ima kolekciju od više od 8.000 knjiga.

Boako ima nekoliko muzeja: Muzej antropologije Boako, Gradski muzej Artura Havijera Suareza Mirande i privatni muzej u vlasništvu Armanda Insera Barkueroa.

Književnost i umetnost[uredi | uredi izvor]

Hernan Robleto (romanopisac) i Fernando Buitrago Morales (pesnik, romanopisac i istoričar) bili su prve ličnosti u Boakovoj literaturi. Boako je bio rodni grad nekoliko pesnika i umetnika kao što su Armando Inser Barkero, dr Moises Sotelo Kastiljo, Luis Roča, Flavio Cesar Tijerino (pesnik i pisac). Poslednjih godina Lazaro Diaz, Havier Leon Valdez i drugi su sačinili Grupo Mačuta. Među najpoznatijim umetnicima: slikar Armando Morales Sekveira, koji trenutno boravi u Parizu, Francuskoj, Marijadilija Martinez Karasas i primitivistički slikar i umetnik Hulito Sekveira.

Lokalne svečanosti[uredi | uredi izvor]

Lokalne svečanosti u čast gradskog zaštitnika Apostola Santijaga (apostola Svetog Jakova) počinju 25. jula. Najtradicionalniji i folklorni aspekt ove proslave su Los Bailantes (Plesači), grupa seljaka koji su nastupali svake godine, iz generacije u generaciju od 17. veka, u čast zaštitnika Boaka.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]