Бодљаста пухара

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bodljasta puhara
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
L. echinatum
Binomno ime
Lycoperdon echinatum
Pers. (1797)
Sinonimi

Lycoperdon gemmatum var. echinatum (Pers.) Fr. (1829)
Lycoperdon Hoylei Berk. & Broome (1871)
Utraria echinata (Pers.) Quél. (1873)
Lycoperdon americanum Demoulin (1972)

Bodljasta puhara ili bodljikava puhara (lat. Lycoperdon echinatum) se sreće u listopadnim šumama i to najčešće bukovim ili na vrištinama. Raste pojedinačno ili u malim grupama. Pogodno tlo jesu krečnjački tereni. Plodonosi od leta do jeseni. Česta, jestiva vrsta. Rasprostranjena je u Africi, Evropi, Centralnoj i Severnoj Americi. Ime je dobila jer se na plodnom telu nalaze strukture bodljastog izgleda.

Opis plodnog tela[uredi | uredi izvor]

Plodno telo je okruglasto, bele boje i guato pokriveno smeđim bodljama dugim do 0,2 cm. Starenjem bodlje opadaju i ostaje samo vidljiva mrežasta šara. Visine je do 8cm. Kratkom drškom je pričvršćena za zemlju. Sazrevanljem na vrhu plodnog tela se formira okruglasti otvor koji služi za izbacivanje spora. Gleba je svetložute boje, sazrevanjem tamni do smeđemaslinaste boje. Subgleba je prljavo bele do smeđemaslinaste boje.

Mikroskopija[uredi | uredi izvor]

Spore su okruglaste, bradavičaste 3,5-4,5µm sa kratkim drškama (do 1µm). Otisak spora je taman, smeđ.

Jestivost[uredi | uredi izvor]

Bodljikava puhara je jestiva vrsta, ali ne previše preporučljiva. Jestiva je dok je mlada, odnosno dok je gleba bele boje.

Slične vrste[uredi | uredi izvor]

Dok je mlada i dok na sebi ima bodljice, gotovo je nemoguće zameniti sa nekom drugom vrstom. Međutim kada joj otpadnu ili prepolove bodljice može zaličiti na (lat. Lycoperdon foetidum) čije su kraće bodlje. Ova vrsta se češće sreće na kiselom tlu nego na krečnjačkom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Uzelac B. BGV Logic Beogad, 2009.
  • Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
  • Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
  • Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]