Boško Nikolić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boško Nikolić
Datum rođenja(1923{{month}}{{{day}}})1923.
Mesto rođenjaDonji RibnikKraljevina SHS
Datum smrti1991.(1991-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (67/68 god.)
Mesto smrtiTrstenikSFR Jugoslavija

Boško Nikolić (Donji Ribnik, 1923. - Trstenik, 1991) bio je krojač, trgovac, pčelar i bibliofil. Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Boško Nikolić je rođen u Donjem Ribniku u porodici Jovice i Milke Nikolić. Kao krojač pripadao je naprednom radničkom pokretu, a za vreme Drugog svetskog rata učestvovao je u narodnooslobodilačkoj borbi. Nakon oslobođenja, radio je u više državnih i društvenih preduzeća.[1] Bio je direktor trgovinskog preduzeća Zapadna Morava, a kasnije i direktor gradskog stovarišta u Trsteniku.

Pčelarstvo[uredi | uredi izvor]

Med iz Nikolićevog pčelinjaka

Boško Nikolić je bio jedan od najpoznatijih pčelara. Mnogi su ga smatrali legendom trsteničkog pčelarstva. Njegov pčelinjak se nalazio u Ljubostinjskom Prnjavoru i sadržao je više od sto košnica. Mnoge košnice su imale izgled srpskih kuća iz tog perioda. Košnica u starom panju hrastovog drveta i košnica izdubljena u jednom komadu popinskog kamena bile su velike atrakcije, ali bi ipak najveće oduševljenje izazvala glinena košnica u obliku medveda u prirodnoj veličini. Boškov pčelinjak je takođe imao paviljon sa nekoliko modernizovanih trmki, a na samom vrhu pčelinjaka nalazila se velika košnica u obliku sahat kule, sa istaknutom državnom zastavom.

U Boškovom pčelinjaku je nastajalo puno meda, a poseban čar davali su glineni ćupovi u kojima se nalazio med.

Nesebično je pomagao svim pčelarima. Početnicima je poklanjao rojeve, davao savete i obučavao ih u praktičnom radu. Zapaženo je bilo njegovo zalaganje za gajenje pčela u školama i razvijanje smisla za pčelarstvo kod dece u najranijim godinama. Školama je redovno poklanjao med i pčelinja društva.

Dobitnik je mnogih pčelarskih nagrada i svih pčelarskih priznanja, među kojima je i Zaslužan pčelar.

Desimir Jevtić, predsednik Vlade Srbije iskazivao je veliko interesovanje za trsteničko pčelarstvo. Često je obilazio upravo Nikolićev pčelinjak koji mu je bio jedan od omiljenih.[2]

Pesnik Veroljub Vukašinović je jednu svoju pesmu posvetio upravo Bošku Nikoliću i njegovom pčelinjaku - Jesen u pčelinjaku.

Boškov pčelinjak dugi niz godina bio je institucija sa kojom se hvalio i ponosio i Trstenik i okolina.[2]

Biblioteka[uredi | uredi izvor]

Boško je bio bibliofil, sakupljač i kolekcionar dobrih i retkih knjiga iz raznih oblasti. Veliki deo u njegovoj biblioteci zauzimale su zavičajne knjige, ali je takođe posedovao i veliki broj knjiga iz oblasti istorije, prava, medicine i mnogih drugih. Godinama je njegova biblioteka zavičajnim istraživačima služila kao izvanredan izvor retke knjižne i neknjižne građe.

Sa nekoliko istomišljenika, Boško je osnovao Inicijativni odbor za formiranje gradske biblioteke – prikuplja knjige i 19. februara 1954. godine Savet za prosvetu i kulturu Narodnog odbora opštine u Trsteniku doneo je Rešenje da se osnuje Gradska biblioteka sa čitaonicom. Deo knjižnog fonda iz svoje biblioteke priložio je Gradskoj biblioteci i do kraja života pomagao je njen rad.

Početkom 2021. godine, ovu izuzetno značajnu biblioteku, njegova porodica poklonila je Zavičajnom odeljenju Narodne biblioteke Jefimija u Trsteniku i time ispunila njegovu želju.[3][4][1]

Dela[uredi | uredi izvor]

Boško je imao puno zapisa i tekstova iz oblasti istorije i pčelarstva koje je objavljivao u periodici.

Važio je za najnačitanijeg čoveka u trsteničkom kraju, a iza sebe je ostavio više rukopisa i jednu štampanu knjigu: Crkva Svetog Arhangela Gavrila u Gornjem Ribniku (1824-1984) (Ribnik, 1984.).[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Biografski leksikon”. Trstenik: Narodna biblioteka Jefimija Trstenik. 2019. Arhivirano iz originala 21. 2. 2023. g. Pristupljeno 21. 2. 2023. 
  2. ^ a b Čabrović 2011.
  3. ^ „KO JE BIO NAJNAČITANIJI U TRSTENIKU?”. NOVOSTI. 02. 12. 2022. 
  4. ^ „NAJNAČITANIJI ČOVEK SVOGA VREMENA”. BLIC. 02. 12. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Todosijević, Momčilo R. (2011). Značajne ličnosti trsteničkog kraja. Trstenik: Narodna biblioteka Jefimija Trstenik. ISBN 978-86-83191-47-5. 
  • Čabrović, Ljubinko (2011). Pčelarstvo i pčelari trsteničkog kraja. Trstenik: Narodna biblioteka Jefimija / Društvo pčelara Sreten Adžić. ISBN 978-86-83191-37-6.