Brajtenfeld (Beč)
| Brajtenfeld | |
|---|---|
| Grb | Karta |
 |
 |
Brajtenfeld (nem. Breitenfeld) je do 1850. godine bio samostalna opština, a danas je to dio Beča koji pripada njegovom 8. okrugu, Jozefštatu (Josefstadt).
Položaj[uredi | uredi izvor]
Brajtenfeld se nalazi u sjeverozapadnom dijelu okruga Jozefštat i sjeverno graniči sa Mihelbojernom (okrug Alzergrund), a zapadno sa Girtlom i okrugom Hernals. Južno graniči sa dijelom okruga Jozefštat, a istočno sa dijelom okruga Alzerforštad. Oblast koja pripada Brajtenfeldu ograničena je idućim ulicama: Alzer ulicom (Alser Straße), Bečkim pojasom, (Wiener Gürtel), Florijani sokakom, (Florianigasse) i Feld ulicom (Feldgasse).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Brajtenfeld je zadnji osnovani dio okruga Jozefštat. U 15. vijeku Brajtenfeld (široko polje) je bio mjesto gdje su se uzgajale žitarice i pripadao je Šotenštiftu. Tek 1802. godine otac (sveštenik) Beno Pointner (Benno Pointner) je dopustio naseljavanje gornjeg dijela ovog mjesta (Obere Alsbreite). Donji dio mjesta (Untere Alsbreite) je već od 1770. godine bio naseljen, a to je područje između Alzer štrase, Škodagase i Feldgase. Dok je donji dio mjesta pripadao Alzerforštatu, gornji dio je proglašen kao Brajtenfeld. Najpoznatiji promoter mjesta bio je Karl Georg Gaber (1771—1854), koji je u Langegase 20 vodio jednu edukacionu ustanovu. Gaber je 1802—1812. i 1829—1840. radio kao sudija zadužen za mjesto Brajtenfeld i u tom periodu pripisuju mu se velike zasluge za snažan razvoj mjesta. Godine 1826. mjesto je bilo osvijetljeno sa 75. laterni, 1828—1829. izgrađena je i kanalizacija. Godine 1834. pokrenut je i Isisbrunen (Isisbrunnen). Gaberovo sjedište bilo je na Albert placu 8 (Albertplatz 8) gdje i danas stoji njegova vila (Gaberschlössel). Godine 1850., pred ujedinjavanje sa Jozefštatom, mjesto je imalo 96. kuća i 4.875 stanovnika.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Klusacek, Christine; Stimmer Kurt: Josefstadt. Beiseln, Bühnen, Beamte. Wien. 1991. ISBN 978-3-900272-40-1.