Val Gardena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Val Gardena je dolina u severnoj Italiji, na planinskom vencu u istočnim Alpima - Dolomitima, u oblasti južni Tirol. Poznata je po skijanju, planinarenju i obradi drveta - drvodeljstvu (specijalni način rezbarenja drveta).[1]

Dolina Val Gardena

Geografija[uredi | uredi izvor]

Glavna reka ove doline je Rio Gardena, na Ladino jeziku Derjon, a tri najbitnija mesta su Ortisei, Selva i Santa Kristina. Ovi gradovi bili su povezani i komunicirali su preko železnice Ferovia dela Val Gardena

Železnica Ferovia dela Val Gardena

Kultura[uredi | uredi izvor]

Val Gardena je jedna od pet dolina u kojima se priča Ladino jezik (dve od pet ovih dolina nalaze se u južnom Tirolu). Vrsta Ladina koji se ovde priča na italijanskom naziva se Gardeneze, na nemačkom Gordneriš a na samom Ladinu Gerdajna.

Obrada drveta[uredi | uredi izvor]

Drvodeljska industrija procvetala je u Val Gardeni još od 17. veka. Od 19. veka statue i oltari, proizvedeni u ovoj regiji, su slati katoličkim crkvama širom sveta. U 18. veku osim religijskih statua, izrada figura u duborezu koje su opisivale svakodnevni život raširila se dolinom. Među njima najpopularnije su bile statue prosjaka (obično u paru, muško i žensko), četiri godišnja doba i postolja za satove. U 19. i 20. veku, rezbarenje drvenih igračaka je bilo toliko rašireno u porodicama Gardene da je Amelija Edvards grad Ortisei nazivala glavnim gradom igračaka. Jedan od najpoznatijih proizvoda doline su bile Peg drvene lutke, koje su tokom 19. veka bile popularne širom Evrope i Amerike. U jednom od njenih mnogih putovanja Margareta Verner Morli otišla je u Evropu, Val Gardenu, što je inspirisalo da napiše novelu Magarence Džon u dolini igračaka.[2] U župnoj crkvi Ortiseja izložena je bogata kolekcija statua izrezbarena od strane lokalnih umetnika iz poslednja dva veka. U muzeju Val Gardene u Ortiseiju čuva se istorijska kolekcija drvenih igračaka i statua.[3]

Sportovi[uredi | uredi izvor]

Skijanje[uredi | uredi izvor]

Dolina je bila domaćin FIS Svetskog prvenstva u alpskom skijanju 1970. godine. Val Gardena Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2020) je dom Saslong skijaškog tradicionalnog takmičenja, muškog Svetskog kupa u spustu koji se od 1969. godine održava gotovo svake godine. Od 2002. godine ovao takmičenje u spustu je upareno sa Super-G trkom. Staza Saslong smatra se jednom od pet „klasičnih“ muških, zajedno sa stazom Kandahar u Garmiš-Partenkirhen-u (NEM), stazom Hanenkam u Kitzbuhel-u (AUS), stazom Lauberorn u Vengen-u (ŠVA) i stazom Kriterijum u Val-d`Isere-u (FRA). Poznata je po „kamilinim grbama“ u seriji od tri mala skoka koja trkači moraju da izvedu brzo. Dvojica muškaraca osvojila su titulu na Saslong-u četiri puta u karijeri: Austrijanac Franz Klamer (1975, dve trke u 1976, i 1982) i Italijan Kristian Gedina (1996, 1998, 1999, i 2001). Ako se uključe i pobede u takmilenju Super-G, dvojica muškaraca su izjednačili taj podvig: Peter Miler iz Švajcarske i Austrijanac Mihael Valchofer. 1975. godine održan je i ženski i paralelni slalom.

Skijanje u Val Gardeni

Ostali sportovi[uredi | uredi izvor]

Gardena prolećni trofej“ je godišnje međunarodno takmičenje u klizanju koje se održava svakog proleća u Dolini. Val Gardena ima hokejaški tim iz Serije A - hokejaški klub „Gardena.“ Vikipedija članak

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sajt o Val Gardeni”. Val Gardena - Dolomites. Retrieved from Official Homepage. Pristupljeno 9. 4. 2020. 
  2. ^ Donkey John of the Toy Valley. Pristupljeno 9. 4. 2020. 
  3. ^ „Muzej Val Gardena”. Statues and figurines in the Museum Gherdeina. Pristupljeno 9. 4. 2020.