Велики раставић

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki rastavić
Equisetum telmateia
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
E. telmateia
Binomno ime
Equisetum telmateia
L., 1753

Veliki rastavić (šumski rastavić), lat. Equisetum telmateia, pripada razdelu rastavića (Equisetophyta) koji su danas zastupljeni samo jednim rodom Equisetum. Cveta u martu, spore zru u aprilu. Raste u senovitim ivicama šuma, do 350 m nm. Sličan je običnom rastaviću, ali je veći. Raste u čitavoj severnoj hemisferi. Odgovara mu vlažno zemljište kiselosti od 6,5 do 7,5. Biljke imaju jak koren (rizom) i mogu biti vrlo invazivne. Biljke se šire korenom ili pomoću spora. Često rastu u velikim kolonijama. Preci rastavića su bili važni činioci flore karbona.

Postoje dve podvrste:

Upotreba u ishrani[uredi | uredi izvor]

Spada u jestive biljke, iako nisu jestivi svi delovi. Jestivi su plodonosni izdanci koji izbijaju u proleće, sirovi ili kuvani. Ne jede se spoljni deo izdanka (mnogo je tvrd jer sadrži do 10% silicijuma), već samo srž. Koren je jestiv ako se skuva.

Biljka sadrži enzim tiaminazu, zbog čega veće količine sirove biljke mogu biti otrovne (tiaminaza vezuje vitamin B iz tela). Enzim se raspada kuvanjem ili sušenjem biljke. Takođe sadrži i ekvizetičnu kiselinu.

Ostale upotrebe[uredi | uredi izvor]

Izdanci (osušeni) su se nekad koristili za poliranje drveta ili metala, kao veoma fin brusni papir. Ako se izdanci potope u vodi, dobija se dobar fungicid (koristi se za zaštitu ruža). Može se koristiti i protiv vašiju ili buva.

Slike[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]