Википедија:IP-ovci su takođe ljudi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Na Vikipediji, neregistrovano uređivanje, takođe poznato i kao IP uređivanje, ili netačno nazivano i anonimno uređivanje[1], jeste uređivanje Vikipedije bez prijavljivanja na projekat. Svaka izmena koju načinite kao IP, zabeležena je kao izmena vaše IP adrese koja će biti trajno zabeležena u istoriji izmena stranice koju ste uređivali.

Iako uređivanje sa nalogom ima određene prednosti, neregistrovano uređivanje takođe je savršeno prihvatljivo i, zapravo, veoma dobrodošlo.

I vi ste takođe IP[uredi | uredi izvor]

Da, i vi ste takođe IP. Pogledajte ovde ako ne verujete. Jedina razlika između vas i neregistrovanog korisnika nalazi se u činjenici da je vaša IP adresa sakrivena, dok njegova nije. Kad se registrujete na Vikipediju, vaša IP adresa postaje skrivena iza vašeg korisničkog imena. Neregistrovani korisnici se često nazivaju i „anonimnim korisnicima“ ili „anonimcima“, što je potpuno netačno. Njihova anonimnost je daleko ugroženija od vaše. Doduše, softver koji pokreće Vikipediju, Medijaviki, beleži vašu IP adresu, ali je ona vidljiva samo pojedinim i proverenim korisnicima.

Setite se ovog kad kontaktirate s neregistrovanim korisnicima. Oni nisu nikakva niža kategorija korisnika koju smo prisiljeni da tolerišemo. Oni nisu ogavni crvi koji pokušavaju da unište vaš članak. Oni su ljudi, baš kao i vi, samo što nemaju nalog na Vikipediji. Kao što vi zaslužujete da budete tretirani učtivo i dobronamerno, tako i oni zaslužuju potpuno isti tretman. Kao što vi imate pravo da izložite svoje mišljenje o članku na njegovoj stranici za razgovor, kao i da učestvujete u formiranju konsenzusa, isto pravo imaju i neregistrovani korisnici.

I naši čitaoci su IP-ovci[uredi | uredi izvor]

Praktično nijedan od naših čitalaca nije registrovan korisnik. Kada neregistrovani korisnik napravi neku izmenu, ili pošalje neki komentar, to su zapravo mišljenja jednog od naših čitalaca. Naravno, to ne znači da njegovom mišljenju odmah treba pridati veliki značaj, ali svakako znači da ne bi trebalo da ga automatski odbacujemo samo zato što potiče od neregistrovanog korisnika.

Zablude[uredi | uredi izvor]

Mnogi korisnici misle da neregistrovani korisnici uglavnom vandališu članke i remete rad na Vikipediji i njenim člancima, kao i da imaju manja prava od registrovanih urednika. Istraživanja obavljena 2004. i 2007. godine otkrila su da iako većinu vandalizama (80%) vrše upravo neregistrovani korisnici, preko 80% izmena neregistrovanih korisnika nisu bili vandalizmi. Prema sadašnjim pravilima, neregistrovani korisnici imaju potpuno ista prava kao i registrovani korisnici da pišu članke na Vikipediji.

Zbog ove zablude, često se dešava da se sasvim ispravne i korisne izmene neregistrovanih korisnika vraćaju. Ova praksa stoji u suprotnosti sa filozofijom Vikipedije i osnovnim principima svih Vikimedijinih projekata. Kad komunicirate sa neregistrovanim korisnicima, pravilo broj 1 koje ne smete zaboraviti jeste: IP-ovci su takođe ljudi.

Najčešće zablude[uredi | uredi izvor]

  • Komentari neregistrovanih korisnika se ne računaju.
NETAČNO. Komentari neregistrovanih korisnika su jednako validni kao i vaši komentari. Oni mogu da uređuju članke, samim tim trebalo bi da mogu i da ih komentarišu, zar ne? Većina naših čitalaca su neregistrovani korisnici. Procenjujte komentar, ne korisnika koji je dao komentar. Nemojte NIKADA odbaciti nečiji komentar samo zato što ga je napravio neregistrovani korisnik.
  • Neregistrovani korisnici češće vandališu članke.
TAČNO. Ipak, takođe je velika većina njihovih doprinosa korisna. U februaru 2007. godine, prostudiran je uzorak od 248 izmena, gde je 80,2% vandalizama bilo delo neregistrovanih korisnika,

ali takođe, 81,9% izmena neregistrovanih korisnika nisu bili vandalizmi.

  • Neregistrovani korisnici su obično luci.
NETAČNO.
  • Neregistrovani korisnici ne poznaju pravila.
NETAČNO.
  • Pravila se ne odnose na neregistrovane korisnike.
NETAČNO.
  • Moraju da otvore nalog ako žele da učestvuju u radu.
NETAČNO.

Šta neregistrovani korisnici ne mogu da rade[uredi | uredi izvor]

  • Ne mogu da uređuju članke koji su pod zaštitom za neregistrovane korisnike.
  • Ne mogu da uređuju sa blokirane IP adrese ili opsega IP-adresa.
  • Ne mogu da šalju slike.
  • Ne mogu da postanu administratori.
  • Ne mogu da postavljaju glasanja.
  • Ne mogu da glasaju.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zapravo, anonimniji ste ako uređujete s nalogom. Vidi: Vikipedija:Zašto da otvorim nalog?