Visoka mliječnica
Visoka mliječnica (Lactarius pergamenus) je jedna od najmasovnijih gljiva rasprostranjena širom Jugoslavije.[1]
Klobuk
[uredi | uredi izvor]Veličine je od 5-10 cm, jastučast, zatim po tjemenu zaravnat ili pliće udubljen (ne kao lijevak, nego sa užom jamicom); u mladosti sa spiralno podvrnutim rubom. Često zonalno ili zrakasto naboran, odnosno uopšteno neravan, s plitkim jamicama. Kožica suva i hrapava, teško se guli. Mutnobijele boje, odnosno kao slonova kost, pod pritiskom s vremenom (oker) posmeđi.[1]
Listići
[uredi | uredi izvor]Listići su vrlo gusti, potpuno ravno, rekli bismo vodoravno prirasli, ponekad račvasti, uski; vodenasto do mliječnobijeli. Ozlijeđeni posmeđe.[1]
Otrusina
[uredi | uredi izvor]Otrusina je bijela.
Mlijeko
[uredi | uredi izvor]Mlijeko je mliječno bijelo, u mladih jako obilno, sirovo pekuće ljuto.[1]
Stručak
[uredi | uredi izvor]Veličine je 6-12/ 1,5-2,5 cm – uvijek duži nego što je klobuk širok. Brašnasto suv, bijel, često uzdužno naboran odnosno izbrazdan; valjkast ili nadole pomalo uži. Pun i tvrd.[1]
Meso
[uredi | uredi izvor]Meso je elastično-tvrdo, debelo, bijelo, kao krupica zrnasto na prijelomu. Ukus vrlo ljut, bez mirisa.[1]
Hemijske reakcije
[uredi | uredi izvor]Meso se formolom boji intenzivno ljubičastoplavo, mlijeko na Kalijum-hidroksid sumpornožuto.[1]
Mikroskopija
[uredi | uredi izvor]Spore gotovo okrugle, 7-8,5/6-7 mi, bubuljice vrlo sitne, gotovo tačkaste, samo djelimično međusobno crtkasto povezane.[1]
Stanište i rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Jedna od najmasovnijih gljiva širom Jugoslavije, rađa i za vrućih i sušnih mjeseci kad se javlja malo drugih gljiva. Rađa u raštrkanim grupama, prvenstveno kraj hrastova i bukava u nižim predjelima.[1]