Pređi na sadržaj

Visoka mliječnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Visoka mliječnica (Lactarius pergamenus) je jedna od najmasovnijih gljiva rasprostranjena širom Jugoslavije.[1]

Klobuk

[uredi | uredi izvor]

Veličine je od 5-10 cm, jastučast, zatim po tjemenu zaravnat ili pliće udubljen (ne kao lijevak, nego sa užom jamicom); u mladosti sa spiralno podvrnutim rubom. Često zonalno ili zrakasto naboran, odnosno uopšteno neravan, s plitkim jamicama. Kožica suva i hrapava, teško se guli. Mutnobijele boje, odnosno kao slonova kost, pod pritiskom s vremenom (oker) posmeđi.[1]

Listići

[uredi | uredi izvor]

Listići su vrlo gusti, potpuno ravno, rekli bismo vodoravno prirasli, ponekad račvasti, uski; vodenasto do mliječnobijeli. Ozlijeđeni posmeđe.[1]

Otrusina

[uredi | uredi izvor]

Otrusina je bijela.

Mlijeko

[uredi | uredi izvor]

Mlijeko je mliječno bijelo, u mladih jako obilno, sirovo pekuće ljuto.[1]

Stručak

[uredi | uredi izvor]

Veličine je 6-12/ 1,5-2,5 cm – uvijek duži nego što je klobuk širok. Brašnasto suv, bijel, često uzdužno naboran odnosno izbrazdan; valjkast ili nadole pomalo uži. Pun i tvrd.[1]

Meso je elastično-tvrdo, debelo, bijelo, kao krupica zrnasto na prijelomu. Ukus vrlo ljut, bez mirisa.[1]

Hemijske reakcije

[uredi | uredi izvor]

Meso se formolom boji intenzivno ljubičastoplavo, mlijeko na Kalijum-hidroksid sumpornožuto.[1]

Mikroskopija

[uredi | uredi izvor]

Spore gotovo okrugle, 7-8,5/6-7 mi, bubuljice vrlo sitne, gotovo tačkaste, samo djelimično međusobno crtkasto povezane.[1]

Stanište i rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Jedna od najmasovnijih gljiva širom Jugoslavije, rađa i za vrućih i sušnih mjeseci kad se javlja malo drugih gljiva. Rađa u raštrkanim grupama, prvenstveno kraj hrastova i bukava u nižim predjelima.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v g d đ e ž z Ključ za gljive; Ivan Focht; ITRO "NAPRIJED"; Zagreb 1986.