Vlakna
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Vlakna mogu imati različite uloge . Mogu se javljati u čovekovom telu, hrani, odeći. Što se tiče tela, ona su neophodna za život.
Telo[uredi | uredi izvor]
Uz pomoć vlakana se mišići vezuju za kosti. Vlakna mogu biti u vidu mišićnih tetiva, kao i koštani kalcifikati. Kalcifikacija je proces nakupljanja naslaga kalcijuma na mišićima ili ostalim mekim tkivima. Najčešći problemi koji se javljaju kod vlakana su:
- Kontraktura vlakana
- Mikrotraume vlakana
- Deformacija pri rođenju osobe
Kontraktura vlakana[uredi | uredi izvor]
Najčešće se javlja kod lomova kostiju koje su vlaknima vezane za mišiće. Zbog potrebe gipsiranja određenog loma, deo tela mirije u neutralnom položaju i nije u mogućnosti da vrši istezanja i savijanja. Kada mišić, vezan za vlakno, stagnira dve do tri nedelje, dolazi do kontrakture- onemogućeno je kretanje tog dela tela.
Mikrotraume vlakana[uredi | uredi izvor]
Javljaju se pri ekstremnom fizičkom naporu nekog mišića vezanog za vlakno. One su vid unutrašnjeg krvarenja tog mišića. Pri tom krvarenju, vlakno je oslabljeno tj. njegova veza između mišića i kosti je pokidana. Problem se otkriva ultrazvučnom analizom, dok se rešava mirovanjem tog dela tela i nanošenjem hladne obloge na povredu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9c/1022_Muscle_Fibers_%28small%29.jpg/220px-1022_Muscle_Fibers_%28small%29.jpg)
Deformacija pri rođenju osobe[uredi | uredi izvor]
Deformacija se može javiti u vidu nedostatka vlakna ili ograničenih mogućnosti vlakna. Ne postoji ni jedan vid terapije ili intervencije iako se danas razvijaju načini transplantacije veštačkih vlakana.
Odeća[uredi | uredi izvor]
Javljaju se u vidu veštčkih vlakana, jer se time rešava problem nedostatka tekstilne industrije. Grupe vlakana na bazi celuloze:
- Bakarna
- Viskozna
- Acetatna
- Akrilna
- Poli-propilenska
- Poliesterska
- Poli-amidna
- Aramidna
- Elastinska
- Likra
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b6/Vatta2.jpg/220px-Vatta2.jpg)
Bakarna vlakna[uredi | uredi izvor]
Bakarna vlakna se dobijaju taloželjem celuloze rastopljene u rastvoru bakar-oksida lat. CuOH u amonijaku lat. NH3.
Viskozna vlakna[uredi | uredi izvor]
Viskozno vlakno je jedno od prvih vrsta veštačke celuloze. Koriste se za draperije, ćebad, krpe za sudove, tapaciranje, zavese, prostirke, sportske majice, posteljinu.
Acetatna vlakna[uredi | uredi izvor]
Acetatna vlakna se proizvode od celuloze na bazi pamuka ili drveta sa acetat anhidridom, katalizatorima i acetonom. Ova vlakna se koriste za donji veš, kapute, trake, tapaciranje.
Hrana[uredi | uredi izvor]
Vlakna u hrani se definišu kao supstanca koja se nalazi u spoljašnjim slojevima žitarica ili biljaka i koja ne mogu da se svare u digestivnom traktu. Vlakna se ne apsorbuju i ne vare, već ostaju u crevu gde modeluju varenje drugih nutrijenata i regulišu peristaltiku. U zavisnoti od problema, koriste se različiti tipovi vlakana.
U papirnoj industriji, takođe postoje lesna celulozna vlakna.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/42/Kids_%E2%80%98n_Fiber_%286120828457%29.jpg/220px-Kids_%E2%80%98n_Fiber_%286120828457%29.jpg)