Геополитика енергије (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Geopolitika energije
Nastanak i sadržaj
AutorZoran Petrović Piroćanac
IlustratorVladan Mijatović Živojinov i Aleksandar Dragutinović,
Dizajner koricaISS Studio Design, Beograd
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delageopolitika
Izdavanje
IzdavačInstitut za političke studije /Centar za geopolitičke studije „Jugoistok“/
Datum2010.
Broj stranica480
Tip medijabroširano
Klasifikacija
ISBN?978-86-7419-230-6

Geopolitika energije: bitna razvojna komponenta društva u XXI stoleću je knjiga srpskog geopolitikologa dr Zorana Petrovića Piroćanca, objavljena 2010. godine.[1]

Ovo je treća u trilogiji autorovih monografija o geopolitici resursa, prva je Geopolitika vode (2007), a druga Geopolitika hrane (2008). Knjigu je objavio Institut za političke studije (jedinica Centar za geopolitičke studije „Jugoistok“/ u Beogradu.

Ciljevi i metodologija[uredi | uredi izvor]

Trilogiju o geopolitici resursa autor postavlja sa aspekta nove metodologije i zadataka koje globalizacija postavlja pred nauku geopolitike.

Danas geopolitikolog mora da proučava ne samo vojne veštine i geografiju, već i geoekonomiju, sociologiju, demografiju, religijska kretanja, civilno društvo, rasprave o klimatskim promenama, da ima i futuristička obeležja, da predviđa, itd. Upustio sam se, pionirski, u pomenuta globalna pitanja, vodu, hranu i energiju, kao suštinske probleme čovečanstva, koji će umnogome promeniti međunarodne odnose. To jesu nezaobilazne teme savremene geopolitike, a ja sam, napisavši te knjige, koje sada dalje drugi autori treba da nadmaše novim radovima, bio u ulozi early warning istraživača (onog koji vrši funkciju ranog upozoravanja). Zato što naša država, kao i u mnogo čemu drugom, ima nedopustivih zjapećih rupa u poimanju i vođenju onoga što se naziva state management.

— kaže autor za Geopolitiku.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

  • Prolegomena: Otimanje resursa Srbiji
  • Prvi deo: Mala istorija energetskih izvora
    • I. Istorija uglja kao strategijskog energetskog resursa
    • II. Mala istorija nafte
    • III. Gas
    • IV. Nuklearna energija
  • Drugi deo: Geografija energetskih resursa i „glavni igrači“
    • V. Bliski istok
    • VI. Iran – od Hušangove vatre do Južnog Parsa
    • VII. Energija u Africi
    • VIII. Latinska Amerika i energija kao novo političko oružje
    • IX. SAD, otadžbina nafte i energetsko vladanje svetom
    • X. Azijska energija
    • XI. Ruska energija
    • XII. Evropa, vrlo ranjiva na energetske šokove
    • XIII. Srpska energija
    • XIV. Veliki Sever
    • XV. Antarktik
  • Treći deo: Geopolitička opterećenja energije
    • XVI. Kriza energije
    • XVII. Spekulacije energijom
    • XVIII. Francuske škole energetske anticipacije
    • XIX. Održiva energija
    • XX. Budućnost energije, novi pristupi
    • XXI. Ratovi za energiju
    • XXII. Bezbednost, terorizam i energija
    • XXIII. Povratak energetskog suvereniteta
    • XXIV. Hegativna anticipacija Evrope
  • Umesto zaključka
  • Aneksi
    • Energetske karte
    • Lista akronima i skraćenica
    • Mali rečnik energije

Prijem kod kritike[uredi | uredi izvor]

Knjiga je ocenjena kao važan doprinos u razumevanju svetskih tokova, ali i geopolitičke situacije Srbije, naročito po pitanju statusa Kosova i Metohije.

Knjiga Geopolitika ener­gije, autora dr Zorana Petrovića Piroćanca, na 477 strana daje nam jasan prikaz aktuelne geopolitičke raspodele osnovnih energetskih resursa kao i prikaz njihove snage da određuju odnose među različitim državama kao i drugim međunarodnim faktorima u procesu geopolitičkog i geoekonomskog taktiziranja. (...) Ovo delo, na ovaj način, daje značajan doprinos razumevanju razloga kao i načina delovanja i ponašanja država, posebno velikih sila u tokovima svetske politike. (...) autor iznosi stav da razlozi nastojanja da se deo teritorije Srbije, tačnije Kosovo i Metohija, izdvoje iz njenog političkog i pravnog okvira upravo leže u velikoj količini prirodnih resursa, pre svega uglja, kojima raspolaže ova južna srpska pokrajina.

— naglašava Dragan Trailović u prikazu knjige, u časopisu Srpska politička misao.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]