Gig

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kandaula, kraljica Lidije i Gig
Vilijam Eti 1787-1849

Gig (grč. Γύγης, lat. Gyges) pastir iz Lidije koji je sticajem neobičnih okolnosti postao kralj Lidije.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Gig je bio kralj Lidije i vladao je od 716. godine p. n. e. do 678. godine p. n. e..

Gig je na presto Lidije, došao uz pomoć žene poslednjeg kralja, koji je poreklom bio jedan od Heraklovih potomaka, ali je sam osnovao novu dinastiju, dinastiju Mermnada.

Gig je bio energičan i vrlo savestan vladar za čije su vladavine, Lidija i njen glavni grad Sard dostigli pun procvat. Njegova država je obuhvatala skoro celu zapadnu Malu Aziju sve do reke Halis - današnja reka Kizil Irmak, a njegova dinastija se održala na vlasti nešto više od sto godina. Njegov poslednji potomak na lidijskom prstolu je bio kralj Krez, koji je zbog bogastva ušao i u poslovice, a zbog svog netačnog tumačenja proročanstva delfijske proročice Pitije i u istoriju.

Gig po Platonu[uredi | uredi izvor]

Gig je, prema Platonu, bio pastir kod kralja Kandaula, i ništa se nije događalo zanimljivo u njegovom životu dok jednog dana, pod prevaljenim hrastom, nije pronašao ulaz u pećinu u kojoj se nalazio bronzani konj. U unutrašnjosti pećine, pored konja, Gig je zapazio i mala vrata, a kada ih je otvorio iza njih je bio mrtav čovek sa prstenom na ruci. Uzeo je prsten sa mrtvog čoveka i otišao iz pećine.

Na prstenu je bio crn kamen sa urezanim okom, i Gig ga je stavio na ruku, i otišao za svojim stadom ovaca. Svi ostali pastiri su se začudili kada su videli da su se njegovo stado samo vratilo do obora, a kada je Gig slučajno okrenuo prsten, u trenu se našao pored svojih drugova pastira. Kada je prsten okrenuo ka svom dlanu, u trenu je postao nevidljiv, a kada ga je vratio, opet je postao vidljiv za ljudske oči. Gig je znao da poseduje prsten sa čarobnim moćima i nikome nije otkrio svoju tajnu.

On je sa svojim čarobnim prstenom, pretvorivši se u nevidljivog čoveka uhvatio kradljivce ovci iz stada kralja Kandaula, rekavši da je to bio ogroman vuk, a ne dva mlada pastira koje je uhvatio na delu. Priče o neverovatnoj hrabrosti Giga su došle i do kralja Kandaula, koji ga je pozvao kod sebe na dvor. Već na putu ka dvoru, Gig je otkrio lopove koji su se pripremali da opljačkaju dvor, te je to rekao Kandaulu, i on lopove uhvati još iste večeri. Gig je svojim čarobnim prstenom služio kralja i nikada nije zloupotrebio svoju moć, a za svoju čestitost je bio nagrađen višim položajem.

Nakon nekog vremena kralj je bio ubijen, a Gig je po komadu mača koji se pronašao u telu kralja, otkrio ubicu i kraljica je tražila da joj on bude suvladar, a kasnije joj je postao i muž, pa samim tim i kralj Lidije.

Gig po Herodotu[uredi | uredi izvor]

Gig je, prema Herodotu, bio pripadnik telesne straže kralja Kandaula. Kralj mu je poverio da sređuje neke veoma važne poslove na dvoru, ali i da sa njim razgovara o mnogim ličnim stvarima, između ostalog i o ženama, pa čak i o samoj kraljevoj ženi. Gig je veličao njenu lepotu, ali mu je Kandaul rekao da, kako je nikada nije video nagu, već uvek u haljinama, i ne može da sagleda u potpunosti njenu lepotu, pa da samo ponavlja njegove reči jer o njenoj lepoti ništa ne zna.

Posle izvesnog vremena kralj je predložio Gigu da je on kradomice pogleda golu dok se presvlači u svojim odajama. Kraljica je nekako doznala za njihov dogovor i stavila Giga pred izbor: On mora, jer je ona obešćašćena, da sebe ili kralja ubije. Gig je pokušao da molbama pridobije kraljicu, a kada je ona odbila sve njegove molbe, on se odlučio da ubije kralja Kandaula. Kralja je ubio nožem koji mu je dala kraljica, a po njenoj želji se zatim oženio sa njom i postao lidijski kralj.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb. str. 113. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]