Pređi na sadržaj

Glasanje sa trenutnim oticanjem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Glasanje sa trenutnim oticajem, poznato i kao alternativno glasanje, rejtinško glasanje ili preferencijalno glasanje je izborni sistem koji se koristi da se odluči pobednik kada u izborima ima više od dva kandidata. Svaki birač upisuje svoje preference na listić. Sve opcije koje ne pređu cenzus (ako on postoji) se uklanjaju, a ti glasovi se dele po prvoj najvišoj preferenci koja ostane. Ako ni jedan kandidat ne postigne 50%+1 glas među prvim preferencama, najnepopularnija opcija se uklanja iz trke, a glasovi ljudi koji su uklonjeni se dele na osnovu sledeće preference ostalim opcijama. Ovaj proces se ponavlja sve dok neki kandidat nema većinu.[1][2][3] Ovaj sistem se koristi u mnogim zeljama, uključujučći za biranje članova doma predstavnika Australije[4], predsednika Indije, predsednika Irske[5], članove parlamenta Papue Nove Gvineje itd.

Primer glasanja sa trenutnim oticajem[uredi | uredi izvor]

Zamislite da Srbija ima referendum da odluči gde će joj biti glavni grad. U ovom izmišljenom primeru, nek celo izborno telo Srbije od 100 ljudi živi u samo 4 grada: Beogradu, Kraljevu, Prištini i Nišu, i da svi žele da žive što je bliže glavnom gradu što je to moguće.

Kandidati za glavni grad su:

  • Beograd, najveći grad u državi, sa 42% birača, ali je daleko od drugih gradova.
  • Kraljevo, sa 26% glasača
  • Niš, sa 17% glasača
  • Priština, sa 15% glasača

Preference bi bile ovako podeljene

42% birača
(Beograd)
26% birača
(Kraljevo)
17% birača
(Niš)
15% birača
(Priština)
  1. Beograd
  2. Kraljevo
  3. Niš
  4. Priština
  1. Kraljevo
  2. Niš
  3. Priština
  4. Beograd
  1. Niš
  2. Priština
  3. Kraljevo
  4. Beograd
  1. Priština
  2. Niš
  3. Kraljevo
  4. Beograd

U rejtinškom glasanju, svi birači prave listu preferenci. Ako neki kandidat nema većinu među prvim izborima, najnepopularnija opcija se uklanja, a glasovi ljudi koji su tu opciju imali kao prvu se raspodeljuju po drugoj preferenci. Ovaj proces se ponavlja dok neka opcija ne dobije većinu.

  Eliminisana opcija
  Pobednička opcija
Prvi krug:
Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Kraljevo 26%
Niš 17%
Priština 15%
Drugi krug:
Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Kraljevo 26%
Niš 32%
Treći krug:
Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Niš 58%

Drugi sistemi[uredi | uredi izvor]

Rangirano glasanje[uredi | uredi izvor]

Nek prva preferenca vredi 4 poena, druga 3, treća 2 i četvrta 1 poen.

Mesto prebivališta Računica Rezultat
Beograd 42·4 + 26·1 + 17·1 + 15·1 226
Kraljevo 42·3 + 26·4 + 17·2 + 15·2 294
Niš 42·2 + 26·3 + 17·4 + 15·3 275
Priština 42·1 + 26·2 + 17·3 + 15·4 205

Iako Beograd ima najviše stanovnika, Kraljevo ima najviše poena jer je najpopularnija opcija među svim gradovima zajedno. Ovaj sistem ima za cilj da ostvari kompromis.

Glasanje većine u dva kruga[uredi | uredi izvor]

U prvom krugu glasanja, svi biraju samo jednu preferencu. Ako ni jedna opcija ne dobija apsolutnu većinu (50%+1 glas), dve najpopularnije opcije idu u drugi krug glasanja. Ovaj sistem se trenutno koristi na predsedničkim izborima u Srbiji.

  Opcija koja ide u drugi krug
  Pobednička opcija
Prvi krug:
Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Kraljevo 26%
Niš 17%
Priština 15%
Drugi krug:
Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Kraljevo 58%

Glasanje većine[uredi | uredi izvor]

U ovom sistemu, pobednik se bira u jednom krugu glasanja.

Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42%
Kraljevo 26%
Niš 17%
Priština 15%

Glasanje protiv[uredi | uredi izvor]

U ovom sistemu, svako daje po 1 poen svim kandidatima koji im nisu najlošiji izbor.

Mesto prebivališta Rezultat
Beograd 42
Kraljevo 100
Niš 100
Priština 58

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Explainer: What is preferential voting?”. SBS News (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-05-30. 
  2. ^ corporateName=Australian Electoral Commission; address=10 Mort Street, Canberra ACT 2600; contact=13 23 26. „Preferential voting”. Australian Electoral Commission (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 11. 2020. 
  3. ^ „New Zealand Cities Voting to Implement Ranked Choice Voting”. 
  4. ^ „Australian Electoral Commission”. Aec.gov.au. 23. 4. 2014. Pristupljeno 30. 4. 2014. 
  5. ^ „Ireland Constitution, Article 12(2.3)”. International Constitutional Law. 1995. Pristupljeno 15. 2. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]