Горска саса
| Gorska sasa | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Pulsatilla montana (Hoppe) Rchb. | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | P. montana
|
| Binomno ime | |
| Pulsatilla montana (Hoppe) Rchb.
| |
| Sinonimi[1] | |
| |
Gorska sasa ili planinska sasa, (lat. Pulsatilla montana) pripada višegodišnjim cvetnicama iz familije ljutića. U Republici Srbiji proglašena je zaštićenom vrstom Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.
Opis[uredi | uredi izvor]
Gorska sasa je višegodišnja biljka sa jakim i uspravnim rizomom.Stablo je prekriveno dlačicama, visine do 30 cm. Prizemni listovi su perasti, sa velikim brojem usko linearnih režnjeva poslednjeg reda. Listovi se pojavljuju istovremeno sa cvetanjem biljke, a u jesen se isušuju. Cvet je zvonast ili sličan cvetu lale. Listići perigona najčešće šiljati ili kljunasti, tamnoljubičasti, ređe drugih boja. Veliki je broj žutih prašnika koji su dvostruko kraći od listića perigona. Plod je izdužena, dlakava orašica do 3 cm dužine.[2]
Areal i stanište[uredi | uredi izvor]
Raste uglavnom na području jugoistočne Evrope, međutim zabeležena je i na teritoriji Italije, Mađarske i Švajcarske.[2] Rasprostranjena je na livadama i pašnjacima na nadmorske visine od 0 do 1400m.[3]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pulsatilla montana, Rtanj -
Pulsatilla montana, Rtanj -
Pulsatilla montana, Rtanj -
Pulsatilla montana, Rtanj -
Pulsatilla montana, Rtanj -
Detalji cveta -
Specifična dlakavost -
Habitus
_01.jpg)
_05.jpg)
_04.jpg)
_03.jpg)
_02.jpg)
_Rchb.jpg)
_Rchb.jpg)
_Rchb.jpg)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ |https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:712012-1 | Pristupljeno = 08.11.2023.
- ^ a b Sarić, M. (1992). Flora Srbije 1. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 331.
- ^ Danova, K.; Bertoli, A.; Pistelli, L.; Dimitrov, D.; Pistelli, L. (2009). „In vitro culture of Balkan endemic and rare Pulsatilla species for conservational purposes and secondary metabolites production”. Botanica Serbica. 33(2): 157—162.
