Pređi na sadržaj

Građanska smrt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Građanska smrt (lat. civiliter mortuus)[1] gubitak je svih ili skoro svih građanskih prava pojedinca zbog osude za krivično delo ili zbog čina vlade države koji dovodi do takvog ishoda. Obično se zadaje licima osuđenim za zločine protiv države ili punoletnim osobama koje sud odredi pravno neuračunljivim zbog mentalne nesposobnosti.[2]

U srednjovekovnoj Evropi počinioci krivičnih dela izgubili su sva građanska prava nakon osude. Građanska smrt često je dovodila do stvarne smrti, jer je bilo ko mogao nekažnjeno da ubije i povredi tog pojedinca.[3] U Svetom rimskom carstvu osoba proglašena građanski mrtvom nazivala se vogelfrei (doslovni prevod: „slobodna kao ptica”) i mogla je da bude ubijena budući da je bila potpuno van zakona.[4]

Kroz istoriju stavljanje van zakona bilo je uobičajen oblik građanske smrti. Osobe stavljene van zakona nazivale su se i odmetnicima.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „CIVILITER MORTUUS : on Law Dictionary”. www.law-dictionary.org. Arhivirano iz originala 7. 7. 2010. g. Pristupljeno 16. 12. 2008. 
  2. ^ See e.g. Interdiction of F.T.E., 594 So.2d 480 (La. App. 2d Cir. 1992).
  3. ^ Manza, Jeff and Uggen, Christopher. Punishment and Democracy: Disenfranchisement of Nonincarcerated Felons in the United States. 'Perspectives on Politics.' Page 492. https://www.jstor.org/stable/3688812
  4. ^ a b Article „Death, Civil;” Encyclopædia Americana, 1830 ed, page 138

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  •  Civil Death”. New International Encyclopedia. 1905.