Greška skraćivanja
U numeričkoj analizi, greška skraćivanja je greška napravljena skraćivanjem beskonačne sume i njenom aproksimacijom konačnom sumom. Na primer, ako aproksimiramo sinusnu funkciju po prva dva nenulta člana njenog Tejlorovog polinoma ( za malo ), nastala greška je greška u skraćivanju. Prisutna je čak i sa beskrajno preciznom aritmetikom, jer je uzrokovana skraćivanjem beskonačnog Tejlorovog polinoma da bi se formirao algoritam.
Često greška skraćivanja uključuje i grešku diskretizacije, grešku koja nastaje uzimanjem konačnog broja koraka u računanju da bi se aproksimirao beskonačan proces. Na primer, u numeričkim metodama za obične diferencijalne jednačine, kontinualno promenljiva funkcija, koja je rešenje diferencijalne jednačine, se aproksimira procesom koji napreduje korak po korak, a greška koja se pojavljuje je greška diskretizacije ili skraćivanja.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Atkinson, Kendall A. (1989), An Introduction to Numerical Analysis (2nd izd.), New York: John Wiley & Sons, str. 20, ISBN 978-0-471-50023-0
- Stoer, Josef; Bulirsch, Roland (2002), Introduction to Numerical Analysis (3rd izd.), Berlin, New York: Springer-Verlag, str. 1, ISBN 978-0-387-95452-3.