Dvorac Podjebradi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zamak Podjebradi

Dvorac Podjebradi je velika dominantna građevina banjskog gradića Podjebradi koja je nastala gradnjom i pregradnjom građevine koju je podigao Otakar II Pšemisl veliki vladar i danas je deo gradske spomeničke zone

Istorija[uredi | uredi izvor]

Podjebradski trg u 18. veku

Mesto gde se nalazi dvorac bilo je nastanjeno još u vreme praistorije.

Građevina je tu postavljena od godine 1108. kada je vladar Pšemisl Otakar II sagradio vodeni dvorac o čijoj egzistenciji postoje izvori iz 1268. godine. Dvorac je menjao vlasnike i bio je napadan i od strane husita. U doba 1495. – 1840. je zamak pripadao kraljevima i carevima i bio je postepeno izgrađivan u vidu dvorca. Današnji lik ima iz godina 1723. – 1780. nakon barokne pregradnje. Godine 184. – 1884. bio je u vlasništvu barona iz Sini a posle sve do Prvog svetskog rata u vlasništvu Hohenlohovih da bi počelo njime da upravlja banjsko akcionarsko društvo grada.

Danas je u dvorcu muzej, hotelska škola, ustav za pripremu jezika za inostrane studente Karlovskog univerziteta.

Interesantnosti[uredi | uredi izvor]

  • Dvorac je rodno mesto češkog kralja Jirži Podjebradskog
  • 1905. godine je jedan od gostiju pomoću prutića tražio pramen vode i dopomogao stvaranju Podjebradske banje.
  • Dvorac je zapisan u spisak kulturnih spomenika u Češkoj

Izvori[uredi | uredi izvor]

Istoimeni članak sa češke Vikipedije

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]