Demetrije Faleronski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Demetrije Faleronski

Demetrije Faleronski ili Demetrije iz Falerona (grč. Δημήτριος Φαληρεύς, oko 350—280. p. n. e.) je bio atinski državnik, orator i filozof. Kasandar ga je postavio da vlada Atinom. Atinom je vladao deset godina (317—307. p. n. e.) i tada je uveo značajne zakonske reforme, a u isto vreme u Atini je zadržao oligarhijsku vlast privrženu Kasandru. Politički neprijatelji su ga isterali 307. p. n. e. iz Atine. U prvo vreme živeo je u Tebi, a od 297. p. n. e. živi kod Ptolemeja Sotera u Aleksandriji. Zajedno sa Ptolemejem osnovao je Aleksandrijsku biblioteku.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Falerumu oko 350. p. n. e. Otac Fanostrat nije imao ni položaj ni imanje. Obrazovao se u Teofrastovoj školi zajedno sa pesnikom Menaderom. Političku karijeru započeo je oko 325. pre n. e, u vreme spora oko Harpala i njegovog novca. Stekao je veliki ugled zbog oratorskog talenta. Pripadao je prooligarhijskoj Fokionovoj stranci i Demetrije je delovao u duhu tog državnika. Kada Ksenokrat oko 322. p. n. e. nije mogao da plati novi porez na meteke (strane državljane) tada ga je Demetrije spasao, pošto je otkupio njegov dug i platio njegov porez.

Vlada Atinom (317-307. p. n. e.)[uredi | uredi izvor]

Nakon Fokionove smrti Kasandar je 317. p. n. e. postavio Demetrija Faleronskoga na čelo Atine. Vladao je Atinom deset godina od 317. do 307. p. n. e. Sprovodio je značajne zakonske reforme. Za vreme njegove vlasti izgrađeno je mnogo novih zgrada, a Atina je finansijski ojačala. Atinjani su u vreme oligarhijske vlasti istakli poštovanje prema njemu na mnogo načina, ali sve je to nakon silaska sa vlasti bilo povučeno. U Atini je bilo podignuto 360 statua Demetriju Faleronskom u čast. Međutim bio je omrznut kod nižih društvenih slojeva i kod prodemokratskih političkih frakcija. Smatrali su da je on promakedonska marioneta, koja vlada Atinom. Za vreme kasnijega perioda njegove uprave Atinom počeo je da preteruje u mnogo čemu. Potrošio je 1200 talanata na večere, ručkove i na ljubavnice.

Beg iz Atine[uredi | uredi izvor]

Ostao je na vlasti sve do 307. pre n. e, kada je Demetrije Poliorket zauzeo Atinu. Demetrije Faleronski je tada morao da beži iz Atine. Najpre je otišao u Tebu. Demetrijevi politički neprijatelji su nakon njegovoga odlaska iz Atine izglasali smrtnu kaznu u odsutnosti. Tada su mu uništili gotovo sve statue. Samo jedna je ostala čitava.

U Egiptu[uredi | uredi izvor]

Nakon Kasandrove smrti 297. p. n. e. otišao je u Aleksandriju kod Ptolemeja Sotera. Bio je Ptolemejev savetnik. Ptolemej Soter mu je poverio reviziju egipatskih zakona. U Egiptu se uglavnom posvetio kljiževnom stvaralaštvu. Prema Strabonu Demetrije Faleronski je potakao stvaranje Aleksandrijske biblioteke. Ptolemej je obezbedio Demetriju Faleronskom velika sredstva da bi prikupio knjige za Aleksandrijsku biblioteku, koja je postala najveća biblioteka antičkoga sveta.

Ptolemej Soter je imao dva sina kao moguće naslednike. Ptolemej Keraun (Grom) je bio sin sa Euridikom, a Ptolemej II Filadelf je bio mlađi sa Berenikom. Demetrije Faleronski je savetovao da naslednik bude Ptolemej Keraun, ali Ptolemej Soter je odabrao mlađega Ptolemeja II Filadelfa, koji se kasnije osvetio Demetriju Faleronskome. Kada je na vlast došao Ptolemej II Filadelf Demetrije je proteran u Gornji Egipat. Tu je umro od ujeda zmije. Nije jasno da li je to bio nesretan slučaj, samoubistvo ili ubistvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]