Dogerland

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dogerland u ranom holocenu

Dogerland je bilo kopneno područje, pokriveno tundrom koje je povezivalo Veliku Britaniju sa kontinentalnom Evropom i bio je naseljena oblast sve dok porast nivoa mora na kraju poslednjeg ledenog doba pre nekih 8.000 do 10.000 godina nije potopio područje i od Britanije napravio ostrvo. To područje danas pokriva jug Severnog mora.[1]

Geološka i arheološka ispitivanja sugerišu da je to bilo bogato stanište sa gustom populacijom. Prve predmete počinju ribarskim mrežama da vade ribari oko 1930. godine. Bilo je dosta nalaza vrhova strela, jelenskih rogova, fosilizovanih kostiju i raznog alata. Kasnijih godina počinju i prva arheološka istraživanja, kako podvodna, tako i na obalama i kopnu, gde arheolozi nalaze na skelete mamuta, lavova, ždralova i drugih životinja.[2] Tokom 1970. godine i kasnije arheolozi u priobalnim mestima u Danskoj i Francuskoj nalaze i grobove iz doba mezolita.[3]

Zadnjih godina međunarodni timovi nastavljaju iskopavanja i istraživanja potopljenog krajolika Dogerlanda arheogeofizičkom tehnikom, kompjuterskim simulacijama i molekularnom biologijom, kako bi proučili nekadašnje ekološke promene i dokumentovali ljudski prelazak od lovca-sakupljača do poljoprivrednih zajednica.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]