Pređi na sadržaj

Dozimetar buke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Buka se meri u radnim prostorijama pri zatvorenim vratima i prozorima, i uključenom sistemu za provetravanje ili klimatizaciju. Ako se u radnoj prostoriji često otvaraju vrata ili prozori, merenje buke nije pravilno i neće dati realne rezultate.

Dozimetar je sprava za merenje nivoa buke na radnom mestu. To je mala i lagana sprava koju radnik može okačiti na kaiš ili pojas, a mali mikrofon se može prikačiti na okovratniku ili kragni, blizu uha. Dozimetar prikuplja sve podatke o nivou buke u radnoj sredini u toku osmočasovnog radnog vremena (radne smene). Na kraju radnog vremena dozimetar obaveštava radnika koja je prosečna vrednost buke kojoj je toga dana bio izložen na radnom mestu. Ova sprava je veoma korisna u industriji gde buka uglavnom varira u trajanju, intenzitetu i gde radnici često menjaju lokacije. Pre korišćenja, dozimetar treba nivelisati i pravilno primeniti.

Dozimetar može da se koristi najviše 8 sati dnevno, 5 radnih dana u toku nedelje. Ako dozimetar pokaže da je radnik bio izložen u toku radnog dana nivou buke od 90 dB, to je kritična ili granična vrednost koja ukazuje na opasnost i obaveznu primenu mere zaštite od buke. U SAD i Australiji kritična vrednost iznosi 85 dB, dok je u Kanadi 87 dB. Na izmerenu prosečnu vrednost buke koju je dozimetar registrovao uvek treba dodati još 3 do 5 dB za specifikovanje u regulisanju tačnijeg nivoa buke na radnom mestu.

Količina buke kojoj je radnik bio izložen tokom radnog dana izražena je u vidu procenta od maksimalno dozvoljenog izlaganja buci. Ako radnik primi količinu buke od 100% tokom radnog vremena, to znači da je bio izložen maksimalnoj buci koju sme da primi bez posledica. Na primer, sa kritičnim nivoom od 90 dB i regulisanim nivoom od 3 dB, u osmočasovnom izlaganju buci od 90 dB radnike je izložen maksimalnoj dozi od 100%.

Na radnim mestima gde jačina buke prelazi 90 dB, mora se osigurati posebna lična zaštitna sredstva protiv buke. Pogone i delove pogona u kojima jačina buke prelazi 90 dB potrebno je posebno označiti. Pri rešavanju problema zaštite od buke, treba voditi računa o izvoru buke, prenosu vibracija i delovanju na osobu koja je direktno i indirektno izložena buci.[1]

Standardizacija[uredi | uredi izvor]

Međunarodni standardi[uredi | uredi izvor]

Međunarodno telo koje propisuje tehničke zahteve takvih instrumenata kao nivo zvuka metara i dozimetara je Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC) sa sedištem u Ženevi, a način njihovog korišćenja se obično daje u ISO publikaciji. Međutim, u bilo koje političke regije, lokalni zakoni primenjuju kao i ISO IEC publikacija samo imaju status "preporuka" i da zemlje mogu - i jeste - imaju svoj sopstveni skup pravila - od kojih su mnogi tehnički manjkav, a u nekim slučajevima naučno nemoguće. Svaki novi propis čime je koncept "doze"% više besmislenom."100%" doza je različit u različitim zemljama, ali mnogi korisnici ne razumeju i da kupite niske cene USA izgrađene dozimetre kojoj američki "100%" nije bio u pravu za svoje lokalne propise i obično veoma potcenili buci

Vojni standardi[uredi | uredi izvor]

MIL-S-1474 [traži se izvor] Ovaj standard utvrđuje akustične buke granice i propisuje zahteve za testiranje i merne tehnike za utvrđivanje usaglašenosti na buku rokova ovde navedeno. Ovaj standard se odnosi na sticanje i proizvoda za unapređenje svih projektovanih ili kupio (ne-razvojnih jedinica) sistema, podsistema, opreme i objekata koji emituju šumove. Ovaj standard je namenjen za rešavanje nivoa buke emituju tokom punog obima tipičnim radnim uslovima.

Top-1-2-608A [traži se izvor] Ova operacija postupka ispitivanja (TOP) opisuje procedure za merenje nivoa buke prenose kroz vazduh u razvoju i proizvodnji materijalnih sredstava kao načina ocenjivanja na ličnu bezbednost, bezbednost razumljivost govora, od akustičnog otkrivanja i prepoznavanja, zajednice i neprijatnost. Ona obuhvata testove za stabilnog stanja buke iz vojnih vozila i opreme, kao i opšte impulsa buke iz sistema naoružanja i eksplozivnih naprava-materijala.

Smanjeni dozvoljeni nivoi[uredi | uredi izvor]

OSHA 29 CFR 1910,95 standard zahteva da se obezbedi poslodavac, ali ne i mandat, zaštitu sluha u 90 dBA kada u proseku više od 8 sati (TVA). Izlaganje od 85 dBA, kada u proseku više od osam sati radnog perioda, poslodavac ima mandat da sprovodi program očuvanja sluha, daju audiogrami zaposlenima, obezbedi zaštitu sluha, kao i obuku za korišćenje zaštitu sluha. Ostali zahtevi se takođe zahteva od strane poslodavca, a navedeni su u zaštitu na radu (OSHA) 29 CFR 1910,95 radu buci Standard Tokom 1980-ih i 1990-ih veliki broj radnika, utvrdio je da '90dBA limit za 8 časova bio je suviše visok i neprihvatljiv broj radnika će biti oštećen na ovim nivoima, tako da nivo od 85 dB (A) za 8 sati je osetio da bude bolji kriterijum. Čak i kasnije, EU je smanjila granice još dalje do 80 dB (A) imamo danas, kako je dato u Velikoj Britaniji "Kontrola buke na radu 2005.". Ovi propisi prate pomno Direktiva EU 2003/10/EC.

Dalja komplikacija za dizajnera zvuka merač nivoa je da je shvatio da bi jedan veoma visok šum trenutno oštetio sluh, tako da granica bila postavljena od strane tadašnje Evropske zajednice, tako da radnik ne bi smeo da bude izložen RMS zvučnog pritiska više od 200 Pa - nosno 140 dB re 20 μPa - i da to treba da se mere korišćenjem instrumenta bez frekvencijske težine. To dok dobra ideja, bila je patentna besmislica 200 Pa može biti generisan od strane vozova koji prolazi kroz tunele, zatvaranje vrata, u stvari, mnoge svakodnevne stvari može da izazove takav talas pritiska ispod frekvencija koje su se čule i može dovesti do oštećenja sluha. Shodno C-frekvencija-ponderisanje je precizirao da se izmeri vrhunac jer ima ravan frekventni odziv od 31 Hz do 8 kHz. Međutim, propustio je značajnu količinu energije i važnog novog frekvencije ponderisanje 'Z' (nula) ponderisanje je naveden u IEC 61672: 2003 koji ima ravan odgovor od najmanje 20 Hz do 10 kHz.

Kompanije[uredi | uredi izvor]

Sledeće glavne proizvođača su među onima koji nude sadašnje tehnologije PSEM, tvrdio da se u skladu sa IEC 61252: 1993. Inženjer koji je bio član radne grupe u to vreme prati.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „OSHA 29 CFR 1910.95 Appendix G Occupational Noise Exposure Standard. Occupational Heath and Safety Administration. 3. 3. 2011. Arhivirano iz originala 07. 12. 2014. g. Pristupljeno 10. 9. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • EU Directive 2003/10/EC, normally called the Physical Agents Directive.
  • Occupational Safety and Health Act. Code of Federal Regs, Title 29, Chapter XVII, Part 1910.
  • IEC 61252 :1993 - Acoustics - Personal Sound Exposure Meter