Дракула: Мртав и вољен

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drakula: Mrtav i voljen
Filmski poster
Izvorni naslovDracula: Dead and Loving It
Žanrhoror film
filmska komedija
fantastični film
RežijaMel Bruks
ScenarioMel Bruks
Rudi De Luka
Stiv Haberman
ProducentMel Bruks
PričaRudi De Luka
Stiv Haberman
Temelji se naromanu Drakula Brema Stokera
Glavne ulogeLesli Nilsen
Piter Meknikol
Stiven Veber
Ejmi Jasbek
Lizet Entoni
Harvi Korman
Mel Bruks
MuzikaHami Man
Direktor
fotografije
Majkl D. O'Šej
MontažaAdam Vajs
Producentska
kuća
Gaumont
Brooksfilms
Castle Rock Entertainment
DistributerColumbia Pictures
Gaumont
Buena Vista International
Godina1995.
Trajanje90 minuta
ZemljaSAD
Francuska
Jezikengleski
IMDb veza

Drakula: Mrtav i voljen (engl. Dracula: Dead and Loving It) američka je gotska horor komedija, sa elementima filmske parodije iz 1995. godine u režiji Mela Bruksa, po njegovom i scenariju Rudija De Luke i Stiva Habermana, a naslovnu ulogu tumači Lesli Nilsen.[1]

Mel Bruks se pojavljuje kao dr Van Helsing. Ostale zvezde filma su Stiven Veber, Ejmi Jasbek, Piter MekNikol, Harvi Korman i En Benkroft.

Film prati klasik Drakulu (1931), sa Belom Lugosijem u glavnoj ulozi, u odstupanjima od romana. Njegov vizuelni stil i proizvodne vrednosti podsećaju na Hamer Horor filmove. Parodira, između ostalih filmova, Neustrašive ubice vampira (1967) i Drakula Brema Stokera (1992).

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Radnja filma parodira radnju romana „Drakula” Brema Stokera. Renfild odlazi u Transilvaniju kod grofa Drakule, koji ga hipnotiše i pretvara u svog roba, nakon čega odlazi iz Transilvanije u opatiju Karfaks, gde počinje da se ponaša nečuveno.

Lusi postaje njegova prva žrtva. Drakula je poseti dva puta. Prvi put grof u obliku slepog miša leti kroz prozor. Devojčica gubi polovinu krvi i ne može ni da ustane. Zatim je, po savetu profesora Van Helsinga, smeštaju u drugu prostoriju i okružuju belim lukom. Drakula oslobađa Renfilda i daje mu uputstva da ukloni beli luk, ali se on odaje. Kao rezultat toga, sam Drakula, uz pomoć hipnoze, tera devojku da izađe i ubija je. Odlučuje da uradi isto sa Minom. U međuvremenu, Lusi vaskrsava i počinje da živi vampirskim životom. Na sreću, profesor i Harker je ubiju. Iste noći, Drakula sprovodi svoj lukavi plan. Posle duge i mučne rasprave, grof kidnapuje Minu, a zatim je ujede. Sledećeg jutra, Van Helsing otkriva ugriz na Mininom vratu.

Profesor predlaže da organizuje bal (i upušta se u verbalni dvoboj drevnim moldavskim rečima sa grofom). Na balu iznenada otvaraju ogledalo i shvataju da je Drakula vampir. Grof trči sa Minom u napuštenu kapelu (shvata da će ga tražiti u njegovoj opatiji). Renfild ga nehotice naziva „gospodar”. Neubedljiva obmana ne uspeva, i on ulazi u kameru (međutim, samo na nekoliko sekundi). Pustili su ga, Renfild beži ne osvrćući se (pobrkavši tragove, ne napuštajući zgradu) do kapele (zbog činjenice da je ovaj film parodija, Renfild je, za razliku od originalnog romana, neverovatno glup). Drakula ga davi i odlazi. Sjuard, Harker i Van Helsing sustižu. Sledi mala bitka, u kojoj je grof umalo porazio narod. Odjednom je počela zora, profesor otvara prozor i primorava vampira da se sakrije. Ali odjednom Renfild otvara šiber, pokušavajući da pomogne „gospodaru”, ali ga ubija. Kasnije, on skuplja pepeo i utiskuje nasmejano lice u njih, pokušavajući da postane Sjuardov rob. Profesor Van Helsing takođe završava verbalni duel sa Drakulom. Međutim, u filmu postoji neka vrsta „uskršnjeg jajeta” – nakon završetka finalnih špica, u mraku se čuje tihi smeh grofa Drakule koji kaže poslednju reč, kao da pobeđuje u duelu sa rediteljem Melom Bruksom, koji je igrao ulogu Van Helsinga.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „AFI|Catalog Dracula: Dead and Loving It”. catalog.afi.com. Pristupljeno 19. 3. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]