Državno-crkveni sabori u srednjovekovnoj Srbiji
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Slično konstituisanju Parlamenta u Engleskoj (1265) i Skupštine staleža u Francuskoj (1302), tako je i Sabor u manastiru Žiči iz 1221. godine ustanovio crkveno-državnu instituciju najvišeg ranga.[1]
Znameniti državno-crkveni sabori[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- Sabor protiv bogumila u Raškoj 1186.
- Sabor 1196. - povukao se Stefan Nemanja i zamonašio na saboru 1196, a za svog naslednika je odredio srednjeg sina Stefana.
- Državno-crkveni sabor u Žiči 1221. - na saboru je arhiepiskop Sava papinom krunom (vencem) krunisao (ovenčao) svog brata Stefana Prvovenčanog.
- Sabor u Deževi 1282.
- Sabor u Svrčinu 1331. - arhiepiskop Danilo II u Svrčinu krunisao 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja
- Sabor u Seru 1345. - Stefan Dušan proglašen carem Srba i Grka.
- Sabor u Skoplju 1346. - srpska crkva uzdignuta u patrijaršiju. Sedam dana za tim, o Uskrsu, novi patrijarh s trnovskim patrijarhom Simeonom, u prisustvu celoga sabora krunisa Dušana za cara, a sina mu nejakoga Uroša za kralja
- Sabor u Skoplju 1349. - proglašen Dušanov zakonik.
- Sabor u Seru 1354. - Dušanov zakonik dopunjen sa nekoliko novih članaka.
- Državni sabor u Skoplju 1357.
- Početkom oktobra 1375. godine, na saboru koji su zajednički sazvali knez Lazar Hrebeljanović i Đurađ I Balšić, za patrijarha je izabran Jefrem, ugledni svetogorski monah bugarskog porekla.
- 1382. godine, na crkveno – državnom saboru u manastiru Žiči, u prisustvu kneza Lazara i patrijarha Spiridona, izdata je povelja o osnivanju manastira Drenče
- Sabor u Srebrenici - Stefan Lazarević proglasio za svog naslednika sestrića Đurđa Brankovića
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Dragoljub V. Danilović: Žička episkopija u srednjem veku