Pređi na sadržaj

Ekonomija Ugande

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ekonomija Ugande ima veliki potencijal i izgleda spremna za brz rast i razvoj.[1] Uganda poseduje značajne prirodne resurse, uključujući obilje plodnu zemlju, redovne padavine i mineralne naslage.

Tokom mnogo vijekova glavni izvoz Ugande bili su slonova kost i životinjske kože. 70-ih godina prošlog vijeka ekonomija zemlje je uništena politikom Idi Amina, inflacija je premašila 100%. Nakon svrgavanja diktature, zemlja je dugo bila nesređena. Tek krajem 1990-ih godina je u velikoj mjeri dostignut nivo ekonomije iz 1972. godine .

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda je okosnica ekonomije Ugande. Šećerna trska se gaji na plantažama, ostali usjevi se uzgajaju na malim seljačkim farmama. Glavni izvozni artikal je kafa . 70-ih godina, kada je hladnoća u Brazilu ubila veliki dio plantaže kafe, Uganda je od toga zaradila mnogo novca dok su cijene kafe skočile u nebo. U 2002. godini ubrano je 198 hiljada tona kafe. Na zapadu Ugande se uzgaja čaj, čija je kolekcija iznosila 32,9 hiljada tona, duvana i pamuka.

Industrija[uredi | uredi izvor]

Prirodni resursi Ugande su veoma ograničeni. Rezerve rude bakra se procjenjuju na oko 4 miliona tona. Na jugozapadu zemlje razvijaju se manja ležišta minerala. Ekonomija Ugande je veoma ranjiva na svjetske cijene robe koju izvozi. Postoje preduzeća za preradu poljoprivrednih sirovina - pamuk, čaj i duvan. Postoji topionica bakra, cementare i fabrike za sklapanje automobila. Prerađivačka industrija je ranije bila slabo razvijena i bila je teško pogođena tokom vladavine Amina. I sada, uprkos visokim stopama rasta, njegovo učešće u BDP-u je neznatno.

Energetika[uredi | uredi izvor]

U 2019. godini prema podacima UN [2] i EEC EAEC,[3]proizvodnja fosilnih goriva je bila 30.455 hiljada tona. Ukupna ponuda je 31.801 hiljada tona. Za konverziju u termoelektranama i toplotnim instalacijama potrošeno je 33 hiljade tona ili 0,1% ukupne ponude. Instalisani kapacitet - neto elektrane 1256 MW, uključujući: termoelektrane na fosilna goriva (TE) - 15,8%, obnovljive izvore energije (OIE) - 84,2%. Bruto proizvodnja električne energije - 4364 miliona kWh, uključujući: TE - 6,9%, OIE - 93,1%. Finalna potrošnja električne energije – 3233 miliona kWh, od čega: industrija – 66,9%, potrošači u domaćinstvu – 21,6%, komercijalni sektor i komunalna preduzeća – 11,5%. Indikatori energetske efikasnosti za 2019. godinu: potrošnja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika po paritetu kupovne moći (u nominalnim cijenama) - 2672 dolara, potrošnja električne energije po stanovniku (bruto) - 81 kWh, potrošnja električne energije po stanovniku - 18 kWh. Broj sati korišćenja instalisanog neto kapaciteta elektrana - 3466 sati

Transport[uredi | uredi izvor]

Taksi depo u Kampali

Autoputevi

  • ukupno - 20.000 km (bez lokalnih puteva), uključujući (2011. godine) :
    • sa tvrdom podlogom - 3264 km
    • bez tvrde podloge - 16737 km

Aerodromi

  • ukupno - 47 (2013. godine), uključujući
    • sa tvrdom podlogom - 5
    • bez tvrde podloge - 42

Željeznica

  • ukupno - 1244 km (2014. godine)

Trgovina[uredi | uredi izvor]

  • Izvoz: 2,902 milijarde dolara (2017. godine);
  • Izvoz: kafa, riba, čaj, pamuk, zlato, cvijeće;
  • Glavni izvozni partneri : Kenija 17,7%, UAE 16,7%, Demokratska Republika Kongo 6,6% i Ruanda 6,1%;
  • Uvoz: 4,592 milijarde dolara (2017. godine);
  • Uvozni artikli: automobili, gorivo, lijekovi
  • Glavni uvozni partneri: Kina 17,4%, Indija 13,4%, UAE 12,2%, Kenija 7,9% i Japan 6,4%.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ World Bank (decembar 2017). „Uganda Economic Update, 10th Edition, December 2017 : Accelerating Uganda's Development, Ending Child Marriage, Educating Girls”. Washington, DC: World Bank Group. Pristupljeno 8. 6. 2018. 
  2. ^ „Energy Statistics Database”. UNdata. A world of information (na jeziku: engleski). 2022. 
  3. ^ „Эnergetika Ugandы”. EES EAEC. Mirovaя эnergetika (na jeziku: ruski). 22. 05. 2022. Arhivirano iz originala 15. 06. 2022. g. Pristupljeno 15. 05. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Čižov N. N., Šlihter S. B. Uganda: Эkonomiko-geografičeskaя harakteristika / Fotografii E. M. Šlihter, S. B. Šlihtera. — M.: Mыslь, 1977. — 240 s. — 4700 эkz.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Економија_Уганде&oldid=26365707”