Ekspres lonac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Moderni ekspres lonac

Ekspres lonac ili parni lonac je kuhinjska posuda u kojoj se hrana kuva pod pritiskom. Glavne prednosti ekpres lonca su brže pripremanje hrane, ušteda energije kao i očuvanje hranjivih sastojaka, ukusa i arome namirnica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Princip rada ekpres lonca je pronašao francuski naučnik Deni Papen 1679. godine pa se ova posuda naziva i Papenov lonac. Prvi koji je proizvodio ekspres lonce je bio Georg Gutbrod iz Štutgarta koji je pravio ekspres lonce od livenog željeza od 1864. godine. Jedan od oblika ekspres lonca je patentirao Španac Hose Martines 1919. godine.[1]

Prvi ekspres lonac koji se mogao koristiti za kućne potrebe napravio je Njemac Alfred Vishler 1938. godine, nakon čega je počela masovna proizvodnja u Americi i Evropi.[2]

U široku upotrebu u domaćinstvima ekspres lonac ulazi tek tokom Drugog svjetskog rata kada su konačno prepoznate njegove prednosti.[3]

Dijelovi ekspres lonca[uredi | uredi izvor]

Sastoji se iz tri glavna dijela: tijela lonca na kome se nalaze dvije ručke sa različitih strana, poklopca i sigurnosnog ventila na vrhu. Tijelo i poklopac, koji zajedno čine hermetičku komoru, se najčešće prave od aluminijuma ili nerđajućeg čelika[3]. Aluminijum je jeftiniji, ali brže oksiduje i gubi boju pa su takvi lonci kraćeg vijeka trajanja. Lonci od nerđajućeg čelika imaju tri sloja pri čemu je dno prekriveno bakrom jer nerđajući čelik slabije provodi toplotu.[4]

Ventil je najčešće napravljen od gume ili silikona i ne dozvoljava prolazak pare. Ukoliko se ventil pokvari većina lonaca ima rezervni sistem za izlazak pare.

Sistem funkcionisanja[uredi | uredi izvor]

Kada voda zakipi stvara se para koja ne može da izađe iz lonca pa se povećava pritisak. To povećava temperaturu pa se hrana brže kuva.[5] Kada se dostigne određeni maksimum pritiska i temperature višak pare se ispušta kroz sigurnosni ventil. Ti maksimumi su obično za pritisak 70-80 kPa i temperaturu 121°C[3]. To je i temperatura na kojoj ključa voda u ekspres loncu pa dolazi do pojava superpregrijane pare koja čuva aromu i korisne sastojke namirnica. Nakon što se dostigne maksimalni pritisak treba isključiti dovod energije koji povećava temperaturu jer će ta energija biti neiskorištena. Nakon što se završi kuvanje potrebno je polako smanjivati pritisak kako ne bi došlo do eksplozije.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Na prostorima bivše Jugoslavije ekspres lonac je bio poznat kao pretis lonac po proizvođaču kompaniji Pretis iz Vogošće.

Bombe napravljene od ekspres lonca su korištene u nekim bombaškim napadima od koji je najpoznatiji napad tokom maratona u Bostonu.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Boletín Oficial de la Propiedad Industrial (798): 1480. 16. 11. 1919.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  2. ^ Lacalamita, Tom (2002). Pressure cookers for dummies. New York, NY: Hungry Minds. ISBN 9781118053805. Pristupljeno 15. 9. 2013. 
  3. ^ a b v „Efikasan sud-Ekspres lonac”. Portal za energetsku efikasnost. Arhivirano iz originala 24. 02. 2013. g. Pristupljeno 1. 9. 2013. 
  4. ^ „Shopping Tips”. Arhivirano iz originala 28. 01. 2013. g. Pristupljeno 15. 9. 2013. 
  5. ^ „Kako radi tlačni-ekspres lonac”. SaznajKako. Arhivirano iz originala 08. 03. 2016. g. Pristupljeno 1. 9. 2013. 
  6. ^ „Bostonske bombe napravljene od ekspres lonca: upute kako to učiniti mogu se naći i na internetu”. Arhivirano iz originala 18. 05. 2013. g. Pristupljeno 15. 09. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]