Železnička nesreća u Zagrebu (1974)
Železnička nesreća u Zagrebu dogodila se 30. avgusta 1974. kada je ekspresni voz (broj 10410)[1] koji je saobraćao iz Beograda, Jugoslavija, za Dortmund, Zapadna Nemačka, iskočio iz šina pre nego što je ušao na Glavni kolodvor u Zagrebu (današnja Hrvatska), ubivši 153 osobe.[2][3] Bila je to do tada najgora železnička nesreća u istoriji Jugoslavije[4] i ostaje jedna od najgorih u istoriji Evrope.[5]
Nezgoda[uredi | uredi izvor]
Nesreća se dogodila kada je svih devet vagona iz putničkog ekspresnog voza iskočilo iz šina i prevrnulo se na ulazu u zagrebačku glavnu železničku stanicu, 719 metara od ulaza na kolosek IIa. U 22:33 sata lokomotiva je ušla u stanicu preko koloseka IIa bez ijednog vagona.[6]
Mnogi putnici su odmah umrli; čak 41 osoba nije mogla biti identifikovana i sahranjeni su u zajedničku grobnicu na Mirogoju.[7]
Preživeli putnici su izjavili da voz nije usporio dok je prolazio kroz stanice Ludina i Novoselec, oko sat vremena pre dolaska na Glavni kolodvor u Zagrebu te da se opasno naginjao.[7]
Putnici su uglavnom bili gastarbajteri (gastarbajteri) koji rade u Zapadnoj Nemačkoj i njihove porodice, među kojima je bilo i mnogo dece. Mašinovođa i pomoćnik mašinovođe su bili nepovređeni, a lokomotiva je ostala netaknuta. Lokomotiva je sada izložena u Hrvatskom željezničkom muzeju.[7]
Voz je trebalo da stigne u Zagreb iz Vinkovaca u 19:45 po lokalnom vremenu. Mašinoviđa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga bili su iscrpljeni, jer su radili puna dva dana.[7]
Naknadna istraga o nesreći je pokazala da je voz prekoračio dozvoljenu brzinu za skoro 70 km/h (43 mph) na nekoliko tačaka, tako da umesto ulaska u stanicu ograničenom brzinom od 40 km/h (25 mph), voz je išao brzinom od 104 km/h (65 mph). Posada je takođe prekasno pritisnula kočnice, tako da je voz brzo iskočio iz šina.[1][8]
Posledice[uredi | uredi izvor]
Inženjer je osuđen na 15 godina zatvora, a njegov pomoćnik na 8 godina. Sud im je kao olakšavajuću okolnost uzeo umor nastao zbog 52 sata rada.[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Batinica, Mila (21. 12. 2009). „Prije 35 godina 150 mrtvih na kolodvoru – Jutarnji.hr” (na jeziku: hrvatski). Jutarnji list. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 9. 2. 2014.
- ^ Handabaka, Antonija (15. 2. 2010). „Najveće željezničke nesreće: U Zagrebu je poginulo 153 ljudi – Jutarnji.hr” (na jeziku: hrvatski). Jutarnji list. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 9. 2. 2014.
- ^ „"Zagrebačka noć užasa": Obilježava se godišnjica stravične željezničke nesreće na Glavnom kolodvoru – Vijesti.net – Index.hr” (na jeziku: hrvatski). Index.hr. 30. 8. 2012. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 9. 2. 2014.
- ^ Browne, Malcolm W. (1. 9. 1974). „Yugoslays Mourn 150 Killed in Zagreb Train Crash”. The New York Times. Pristupljeno 30. 8. 2020. „...It was a day of national mourning in Yugoslavia, in memory of those killed in the worst Yugoslav train disaster on record....”
- ^ McMahon, Aine. „Timeline: Worst train disasters in Europe”. The Irish Times (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 8. 2020.
- ^ „30. kolovoza 1974. noć užasa na zagrebačkom Glavnom kolodvoru – Jutarnji.hr”. Reconstruction of the head of the Croatian Railway Museum Helena Bunijevac and curator Denis Marohnić. (na jeziku: hrvatski). Jutarnji list. 2. 9. 2006. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 9. 2. 2014.
- ^ a b v g d „Najveća željeznička nesreća u hrvatskoj povijesti – Crna kronika – Hrvatska” (na jeziku: hrvatski). Dalje.com. 24. 7. 2009. Arhivirano iz originala 3. 4. 2015. g. Pristupljeno 28. 2. 2011.
- ^ „Najtragičnija željeznička nesreća u čitavoj hrvatskoj povijesti – 1974.” (na jeziku: hrvatski). Dnevno.hr. 30. 8. 2012. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 9. 2. 2014.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- This Day in History 1974: Train crashes into station in Yugoslavia (History Channel)
