Pređi na sadržaj

Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac
Lokacija
Koordinate: 43° 56′ 10″ N 18° 47′ 52″ E / 43.93611° S; 18.79778° I / 43.93611; 18.79778
MestoSokolac
DržavaRepublika Srpska Republika Srpska
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Organizacija
Zdravstveni sistemMinistarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
Finansiranjedržavna bolnica
Vrsta bolnicespecijalna bolnica
Afilacijske ustanoveMedicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci]
Zdravstvene usluge
Broj kreveta200 (2020)[1]
Specijalnostsudska psihijatrija
Veb-sajt
www.zzfps.ba

Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac je javna zdravstvena ustanova kapaciteta 200 postelja (2018), i savremena bolnica sekundarnog nivoa, koja se bavi lečenjem, rehabilitacijom i resocijalizacijom pacijenata sa akutnom i hroničnom psihijatrijskom patologijom. Svoj rad započela je 1958. godine kao specijalizovana ustanova za zbrinjavanje hronično duševno oboljelih lica. Od 1993. bolnica radi u sklopu Kliničkog centra Istočno Sarajevo, od, 1998. godine ušla je u koncept i program mreže zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.

Položaj i razmeštaj

[uredi | uredi izvor]
Panorama Sokolca

Zavod za forenzičku psihijatriju se nalazi na adresi Podromanija bb, u gradsko naselju i sedištu istoimene opštine. Opština Sokolac, jednoj od šest opština grada Istočnog Sarajeva u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mestu Sokolac ukupno je popisano 5.919 lica.

Zgrada Zavoda koja raspolaže sa 200 kreveta ima površinu od 7.800 kvadratnih metara. Pored stacionarnog dela, objekat poseduje poseban prostor za radnu terapiju, opremljenu fiskulturnu salu, bolničku apoteku, kuhinju sa restoranom, specijalističke ambulante, sobe za dnevni boravak bolesnika po odeljenjima, šetalište, frizerski salon i druge sadržaje.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Zavod za forenzičku psihijatriju osnovan je 2014. godine, odlukom Vlade Republike Srpske kao institucija tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, sa ciljem adekvatnog smeštaja i lečenja osoba sa mentalnim poteškoćama, koji su izvršiloci nekog od krivičnih dela. Prve pacijente zavod je primio 2016. godine.

Vlada Švajcarske za njegovo osnivanje donirala je preko Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine 6.680.000 KM za obnovu nekadašnje Vojne bolnice u Podromaniji kod Sokoca.

Otvaranjem Zavoda za forenzičku psihijatriju omogućen je smeštaj i lečenje pacijenata iz Republike Srpske i FBiH pod jednakim uslovima, što je zagarantovano potpisanim sporazumom između Vijeća ministara BiH, Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta.[2]

Značaj

[uredi | uredi izvor]

Značaj Zavod za forenzičku psihijatriju ogleda se pre svega u tome što je on prva ustanova ovog tipa u Bosni i Herecegovini, u kojoj je smešteno (2020. godine) 107 pacijenata, o kojima brigu vodi 154 zaposlenih radnika.[3]

Stavljanje u funkciju Forenzičke psihijatrije u Sokocu od ogromne je važnosti za sistem realizacije krivičnih sankcija u Bosni i Hercegovini, jer su se osobe kojima je neophodna stručna, medicinska pomoć, do osnivanja ovog Zavoda godinama nalaze u neadekvatnom smeštaju u Kazneno popravnim zavosima zavodima ili drugim socijalnim ustanovama.

Osnivanjem ovog Zavoda značajno se poboljšava saradnja između zdravstvenog i pravosudnog sistema u Republici Srpskoj, Federaciji BiH (FBiH) i Brčko distriktu.

Ne manje važan značaj Zavod ima i u organizaciji nastave za grupe studenta Fakulteta bezbjednosnih nauka iz Banjaluke, koji dolaze u ovu ustanovu da bi se odlekara specijalista i supspecijalista iz oblasti sudske medicine bili upoznatiti sa svim aktivnostima Zavod za forenziku.

Zavod za forenziku planira da potpiše slične sporazume i sa ostalim srodnim fakultetima kako bi njihovi studenti prilikom posete Zavodu saznali kako se u praksi stiče znanje iz oblasti forenzičke psihijatrije.

Shvativši značaj ovog Zavoda za zdravstvo Republike Srpske i cele Bosne i Hercegovine, izgradnju ovog Zavoda, pomogla je Vlada Švajcarske sa 6.685.000 KM.[4]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]