Pređi na sadržaj

Značka za borbu protiv partizana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Značka za borbu protiv partizana.

Značka za borbu protiv partizana (nemački Bandenkampfabzeichen) je bila nemačka vojna značka iz Drugog svetskog rata.

Značka je nastala zbog sve većeg organizovanog pokreta otpora u državama koje je okupirao Treći rajh. Ti pokreti otpora su najizraženiji bili u Jugoslaviji, Sovjetskom Savezu, Francuskoj, Grčkoj, Poljskoj i Albaniji. Značka je ustanovljena 30. januara 1944. godine i bila je namenjena onim vojnicima koji su duže vreme učestvovali u akcijama protiv pokreta otpora. Dodeljivana je u tri boje: zlatnoj, srebrnoj i bronzanoj.

Opis[uredi | uredi izvor]

Značka se temeljila na originalnoj znački pripadnika Šleskog "Freikorps" iz 1919. godine i bila je ovalnog oblika. Obod je predstavljao venac od hrastovog lišća, a na sredini se nalazio rimski mač, koji je probadao mitsku Hidru, koja je u ovom slučaju predstavljala partizane. Mač je na štitniku za ruku imao osunčenu svastiku koja je predstavljala nemačku vojsku i sve pripadnike stranih jedinica koji su ratovali na strani osovine. Na vrhu mača bila je lobanja koja simbolizuje pripadnife SS-a i odlučnost nemačke da porazi pokrete otpora.

Kriterijim za dodeljivanje značke[uredi | uredi izvor]

Kriterijume za dobijanje značke izradio je Hajnrih Himler 1. februara 1944. godine.

Bronzani znak
  • 20 dana ratovanja za pripadnike kopnenih jedinica
  • 30 dana ratovanja za pripadnike Luftvafe
Srebrni znak
  • 50 dana ratovanja za pripadnike kopnenih jedinica
  • 75 dana ratovanja za pripadnike Luftvafe
Zlatni znak
  • 100 dana ratovanja za pripadnike kopnenih jedinica
  • 150 dana ratovanja za pripadnike Luftvafe

Dodeljeno je bilo 1650 bronzanih, 510 srebrnih i 47 zlatnih znački, međutim tačan broj podeljenih znački je nepoznat.[1]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Axis History Factbook: Anti-Partisan Badge, Pristupljeno 1. 4. 2013.