Pređi na sadržaj

Istorijske prestonice Jermenije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spisak istorijskih i sadašnjih prestonica Jermenije.[1]

Jerevan se tradicionalno smatra 12. glavnim gradom Jermenije (ne računajući gradove koji su u srednjem veku bili centri jermenskih kneževina kao i prestonice Komagena, Sofenskog kraljevstva, Kilikije i Male Jermenije).

Tokom ceremonije inauguracije gradonačelnika Jerevana, oko vrata mu se stavlja pozlaćeni lanac sa imenima drevnih prestonica Jermenije.[2]

Spoljašnja slika
Jermenske prestonice na regionalnoj mapi
# Grad Razdoblje Godine Trajanje ( u godinama)
1 Tušpa (Van) Urartu 832. p. n. e. - 590. p. n. e. 242
2[3] Armavir Dinastija Orontidi 331. p. n. e. - 210. p. n. e. 121
3 Jervandašat Dinastija Orontidi i dinastija Artaksijadi (Artašesidi) 210. p. n. e. -176. p. n. e. 34
4 Artašat Dinastija Artaksijadi (Artašesidi) 176. p. n. e. -77. p. n. e. i 69. p. n. e. -120. p. n. e. 191
5 Tigranocerta (Tigranakert) 77. p. n. e. - 69. p. n. e. 8
6 Vagharšapat Dinastija Aršakuni (Arsakidi) 120 - 330 210
7 Dvin 336 - 428 92
8 Bagaran Dinastija Bagratidi (Bagratuni) 885 - 890 5
9 Širakavan [4] 890 - 929 39
10 Kars 929 - 961 32
11 Ani 961–1045 84
12 Tars Jermenska kneževina Kilikija 1080–1198 118
13 Sis Jermensko kraljevstvo Kilikija 1198–1375 177
14 Jerevan Demokratska Republika Jermenija (1918–20)

Jermenska sovjetska socijalistička republika (1920-1991)

Republika Jermenija (od 1991)

1918 –- danas 102

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Avetisyan, Kamsar (1979). Հայրենագիտական էտյուդներ [Armenian studies sketches] (na jeziku: jermenski). Yerevan: Sovetakan Grogh. str. 279. „2 Նշված քաղաքները եղել են մայրաքաղաք հետևյալ հերթականությամբ։ Արմավիր 190—160 թթ. (մ. թ. ա.), Արտաշատ (160—77 թթ. մ. թ. ա.), Տիգրանակերտ 77—69 թթ. (մ. թ. ա.), Արտաշատ 69 թ. (մ. թ. ա.) — 120 թ. (մեր թվագրության), Վաղարշապատ 120—330 թթ. (մեր թվագրության), Դվին 336—428 (մեր թվագրության), Բագարան 428—933 թթ. (մեր թվագրության), Ղարս 933—957 թթ. (մեր թվագրության), Անի 957—1045 թթ. (մեր թվագրության)։ 
  2. ^ „Zlataя cepь na mэre tom: mifы i realьnostь ob "obvešivanii" erevanskih gradonačalьnikov”. 
  3. ^ Petrossyan, Armen; Tiratsyan, Nvard (2012). „Հայոց առաջին մայրաքաղաք Արմավիրը պաշտամունքային կենտրոն [The First Capital of Armenia Armavir as a Cult Center]”. Patma-Banasirakan Handes (na jeziku: jermenski) (1): 169—184. Arhivirano iz originala 23. 08. 2019. g. Pristupljeno 19. 10. 2020. 
  4. ^ „Map of Europe in 900 A.D.”. Arhivirano iz originala 2018-10-03. g. Pristupljeno 2018-10-03.