Kaledonci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Narodi sjeverne Britanije prema navodima Ptolemejeve karte

Kaledonci (lat. Caledonii) ili Kaledonski savez je naziv za plemena, odnosno narode koji su naseljevali sjever Britanije, odnosno područje današnje Škotske od 1. do 3. vijeka. Rimljani su za područja gdje su živjeli Kaledonci koristili izraz Kaledonija (lat. Caledonia).

Dio istoričara vjeruje da naziv Kaledonci dolazi od britske riječi „grub“ ili „čvrst“, što je značilo da su Kaledonci smatrali „čvrstim“ ljudima. Sami Rimljani su ispočetka vjerovali da Kaledonci pripadaju Britima, da bi ih tek kasnije počeli tretirati kao zasebni piktski entitet. Moderni historičari, pak, vjeruju da su Kaledonci u stvari bili mješavina piktskih domorodaca sa sjevera Britanije kao i britskih izbjeglica koji su došli s juga bježeći od sredine 1. vijeka pred rimskim osvajačima.

U svakom slučaju, Kaledonci su bili poznati po tome što su se dugo vremena uspješno suprotstavljali rimskom prodiranju na sjever, te nekoliko puta porazili rimske legije. Od kraja 2. vijeka su uspjevali probiti Hadrijanov zid i pustošiti područja rimske Britanije. Početkom 3. vijeka su Septimije Sever i Karakala protiv njih poduzeli velike vojne pohode, koji su, po svemu sudeći, završili njihovim fizičkim uništenjem, nakon čega nestaje bilo kakav njihov spomen u rimskim izvorima.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]