Karnatski ratovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karnatski ratovi

Bitka kod Plesija
Vreme1746-1763
Mesto
Uzrokborba Britanske i Francuske istočnoindijske kompanije oko kolonijalne prevlasti u Indiji
Ishod Britanska pobeda
Sukobljene strane
 Velika Britanija  Kraljevina Francuska
Komandanti i vođe
Robert Klajv Žozef Fransoa Dipleks
Žrtve i gubici
laki teški

Karnatski ratovi (engl. Carnatic Wars) vođeni su sredinom 18. veka između Francuske i Velike Britanije za kolonijalnu prevlast u Indiji. Naziv su dobili po jugoistočnoj obali indijskog podkontinenta. Bili su ograničenih razmera; vođeni su, uglavnom, snagama istočnoindijskih kompanija dveju zaraćenih zemalja uz podršku indijskih feudalaca.[1]

Prvi Karnatski rat[uredi | uredi izvor]

Predaja Madrasa

Prvi Karnatski rat (1746—1748) izbio je kao odjek rata za austrijsko nasleđe. Francuzi su, u početku, pokušali da na podrućju Azije ostanu neutralni, da pregovorima sa Britancima osiguraju nesmetani rad svojoj kompaniji. Britanska vlada je, međutim, odbila svaki sporazum. Neprijateljstva su izbila posle zarobljavanja francuskih trgovačkih brodova. U nemogućnosti da se sam odupre britanskim snagama, francuski guverner u Indiji Dipleks pozvao je u pomoć flotu sa Mauricijusa koja je, posle duže opsade, uspela da zauzme Madras. Ahenski mir je zaustavio dalje akcije, a Madras je vraćen Britancima.[1]

Drugi Karnatski rat[uredi | uredi izvor]

Drugi Karnatski rat (1749—1754) počeo je inicijativom Dipleksa, koji je želeo, koristeći se nezadovoljstvom domorodaca prema Britancima kao i dinastičkim borbama karnatskih feudalaca, da se osveti za izgubljeni Madras i proširi francuske posede. Posle ograničenih akcija, plašeći se zaoštravanja odnosa sa Velikom Britanijom u Severnoj Americi, francuska vlada smenila je Dipleksa i zaključila mir.[1]

Treći Karnatski rat[uredi | uredi izvor]

Opsada Madrasa

Treći Karnatski rat (1757—1763) vođen je u okviru sedmogodišnjeg rata. Francuzi, kao i u prvom ratu, nisu želeli da pogoršavaju svoj položaj u kolonijama i izbegavali su otvorena neprijateljstva. Bitka kod Plesija (juna 1757), posle koje je ceo Bengal pao u ruke Britanaca, odlučila je dalji tok događaja. Ograničeni samo na Pondišeri, bez šireg zaleđa, Francuzi su pokušali da pojačanjima iz metropole zaustave dalje nadiranje neprijatelja. Nekoordinirane akcije njihovih pomorskih i kopnenih snaga omogućile su Britancima da, najpre potuku njihovu flotu kod Madrasa, a zatim da unište i njihove snage na kopnu u blizini Vandivaša i osvoje Pondišeri. Time je rešena sudbina francuskih poseda u Indiji.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 4), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1972), str. 246

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]