Pređi na sadržaj

Kasnoantički šlem iz Jarka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kasnoantički šlem iz Jarka je rimski pozlaćeni šlem tipa Berkasovo iz 4. veka pronađen 2006. godine u okolini sela Jarak kod Sremske Mitrovice. Deo je zbirke Arheološkog odeljenja Muzeja Vojvodine u Novom Sadu.

Otkriće[uredi | uredi izvor]

Delove šlema pronalazač je otkrio u malom sivo-pečenom keramičkom krčagu. Pre nego što se obratio stručnjacima Muzeja Vojvodine, komade srebrnog pozlaćenog lima ispravljao je i lepio na kartonsku podlogu, ne poznajući njihovu funkciju i namenu.

Šlem je mogao izraditi nepoznati majstor u 4. veku tako što je stavio pozlatu na srebrni lim, ukrasio ga i zakovao na gvozdenu podlogu, a potom postavio kožom. Mogao ga je nositi neki visoki rimski konjički oficir, kojeg je sudbina odvela u nepoznatom pravcu. Šlem je završio u rukama onoga ko je sa njega skinuo zlatnu oplatu, odvaljujući zakovice i nitne, a nastale komade stavio u krčag i iz nepoznatih razloga pohranio u zemlju. Šlem se sastojao od većeg broja fragmenata srebrnog lima ukrašenih plastično izvedenim ornamentima, kao i od dve kopče i više zakivaka i nitni, takođe izrađenih od srebra.[1]

Konzervacija[uredi | uredi izvor]

Konzervacija i rekonstrukcija šlema iz Jarka predstavljale su za konzervatore mukotrpan posao. Oni su najpre pažljivo odlepili delove šlema sa kartonske podloge, a potom  pristupili čišćenju i uklanjanju sloja korozije. Time je otkriveno da je površina srebrnog lima bila pozlaćena, ali se došlo i do još jednog značajnog otkrića – na oplati desne obrazine ukazala su se slova natpisa, izvedena punktiranjem i urezivanjem. Arheolozi su uspeli da pročitaju tek nekoliko slova u natpisu i izvedu zaključak da je on nastao nakon izrade šlema, bilo kao posveta u trenutku dodele šlema, ili verovatnije, kao potpis vlasnika koji je obeležavao svoju imovinu.

Rekonstrukcija[uredi | uredi izvor]

Nakon čišćenja, postupkom ispravljanja na kožnoj podlozi pomoću zubarskih i alatki od poludragog kamena ahata, delovi pozlaćenog srebrnog lima vratili su se u prvobitnu formu. Posle čišćenja i spajanja fragmenata, arheolozi i konzervatori došli su do zajedničkog zaključka: oplata šlema iz Jarka bila je sačuvana u procentu od 85%, što je njegovu rekonstrukciju učinilo izvodljivom.

Manje raskošan šlem iz Berkasova, poznat pod nazivom šlem broj 2, poslužio je kao primer za rekonstrukciju šlema iz Jarka.

Istorijat okoline sela Jarak[uredi | uredi izvor]

Istorija sela Jarak i njegove okoline veoma je bogata. Bogatstvo i raznovrsnost arheološkog materijala svedoče da su u 1. veku pre nove ere, na ovim prostorima živela keltska i panonska plemena kao predrimsko stanovništvo koje je bilo u kontaktu sa Rimskim carstvom. Tadašnja rimska provincija Druga Panonija, u kojoj se nalazilo i selo Jarak tada je bila poprište brojnih sukoba između samih rimljana u borbi za vlast, ali i sa spoljnim neprijateljima. Važnost položaja sela otvara mogućnost postojanja i rimskog naselja iz kasnijeg vremena. Istorijski izvori pominju antičku stanicu Fossis kao poslednju stanicu u okviru teritorije Sirmijuma, na trasi rimskog puta prema Basijanama, jednom od značajnijih gradova rimske Panonije, koji se nalazio u blizini današnjih Donjih Petrovaca kod Rume. Značenje latinske reči Fossae – rov, kanal, navelo je naučnike da stanicu Fossis prvobitno dovedu u vezu sa današnjim selom Jarak. Ipak, potonja arheološka istraživanja pokazala su da put od Sirmijuma nije skretao prema Jarku, nego je išao ka Šašincima, što znači da bi u njihovoj okolini, zapravo, trebalo tražiti stanicu Fossis.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arheologija”. 
  2. ^ Velika., Dautova-Ruševljan. Kasnoantički šlem iz Jarka = Late Roman helmet from Jarak. Vujović, Miroslav. Novi Sad. ISBN 9788687723016. OCLC 829059214.