Klisura Ždrelo u selu Stogazovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Klisura Ždrelo nalazi se na izlazu iz Stogazovca, iz pravca Knjaževca, 50 metara od poslednjih kuća.[1] Usekla ju je Stogazovačka reka, koja se pre ulaska u Stogazovac naziva „Zubetinačka reka”. Klisuru Ždrelo mnogi nazivaju „Knjaževački Meteori” jer njene stene konfiguracijski podsećaju na popularne grčke „Meteore”.[2]

Klisura Ždrelo spada u fluvio-denudacione oblike reljefa. Njena dužina iznosi oko 300 m. Usečena je u glinovite krečnjake i glince iz perioda donje krede. Sa njene desne strane nalazi se brdo Kulinja (540 m), a sa leve strane brdo Rudina (460 m). U klisuri, neposredno uz reku izdižu se krečnjačke stene specifičnih oblika do visine od 70 - 80 m. Najviše litice su Lisičiji i Zdravački kamen na desnoj strani klisure. Lisičiji kamen naziva se još „Momin kamen” ili „Devojački kamen”. Sa vrha ovog kamena pruža se predivan pogled na klisuru i selo. On se nalazi u središnjem delu klisure. Zdravački kamen izdiže se na samom ulazu u klisuru. Širina klisure u najužem delu, na samom dnu, iznosi 2 - 3 m. Ovo je bio jedini prolaz pre prosecanja puta kroz klisuru.

Na dnu klisure, u koritu reke, nalazi se izvor „svete vode” koga meštani nazivaju „Božja trpezica”. Smatra se da izvor nikada nije presušio i da ima lekovito dejstvo za očne bolesti. Pored njega pronađen je rimski žrtvenik. Dno izvora karakteristično je po velikom broju obrušenih blokova stena, preko kojih reka protiče u vidu slapova. Ovi blokovi doprineli su stvaranju velikih virova među kojima su poznati Sinji vir, Telči vir i najnizvodniji Petkovski vir. Telči vir dobio je ime tokom XIX veka kada su zbog velike suše stanovnici okolnih sela pojili stoku u njemu. Uzvodno od Telčeg vira nalazi se rupa u steni ispunjena rečnom vodom koja se naziva „bunar” i udubljenje u vidu kade u kamenom bloku kroz koje protiče reka u vidu slapa i spušta se u vir.[3]

Zubetinačka reka protiče severozapadno od seoskog naselja Zubetinac, a nastaje spajanjem potoka na padinama Slemena. Najveća pritoka je Gladna reka koju prima sa desne strane. Gladna reka je nastala spajanjem nekih manjih reka koje se slivaju sa Krstaca.[4]

Posebno mesto, među antropogenim vrednostima klisure, ima crkvica Vidovdan. Nju je prema predanju sagradio knez Lazar, a zbog nje meštani Stogazovca već vekovima slave Vidovdan.[5]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Film o Klisuri Ždrelo[uredi | uredi izvor]

Film o Klisuri Ždrelo u blizini Stogazovca

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Carević, Ivana (2015). Znameniti objekti geonasleđa opštine Knjaževac u funkciji razvoja geoturizma. Knjaževac: Narodna biblioteka "Njegoš" ; Beograd : Srpsko geografsko društvo. ISBN 218918668. 
  2. ^ „KNJAŽEVAČKI METEORI: Raj za planinare u Stogazovcu”. tvi. 
  3. ^ Sibinović, Mikica; Petković, Milan. „KLISURA ŽDRELO U SELU STOGAZOVAC” (PDF). 
  4. ^ Ristić, Bojan (2016). Zaglavak, u uspomenama. Narodna biblioteka "Njegoš". ISBN 222769932. 
  5. ^ „Klisura Ždrelo”. Arhivirano iz originala 08. 09. 2021. g. Pristupljeno 08. 09. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]