Pređi na sadržaj

Koalenovski kodeks

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koalenovski kodeks Uncial 015

Koalenovski kodeks ili Koalenski kodeks (lat. Codex Coislinianus, simbol Hp ili 015 H3) je jedan od najstarijih rukopisa Novog zaveta na grčkom, koji datira s početka 6. veka. Kodeks se sastoji od 41 lista.

Karakteristike rukopisa

[uredi | uredi izvor]

Koalenovski kodeks je napisan na pergamentu; veličina lista - 30 h25 cm Tekst na listu je raspoređen u jednoj koloni. Grčki tekst je stihometrijski podeljen na redove različite dužine, u skladu sa kolorimetrijskim izdanjem Poslanica koje je priredio Eufalije. Rukopis predstavlja aleksandrijski tip teksta. Tekst rukopisa pripada 3. kategoriji Alanda [1].

U Poslanici Titu dodaje se da je rukopis ispravljen prema rukopisu koji se čuva u Kesarijskoj biblioteci.

Sastav

[uredi | uredi izvor]

Koalenovski kodeks sadrži Pavlove poslanice; ali su mnogi delovi teksta izgubljeni. Rimljanima, Filipljanima, Efescima, 2. Solunjanima i Filimonu su svi izgubljeni. Do našeg vremena sačuvano:

1 Kor. 10:22-29; 11.9–16;

2 Kor. 4.2–7; 10;5–11.8; 11.12–12.4;

Gal. 1.1–10; 2.9–17; 4,30–5,5;

Kol. 1,26–2,8; 2.20–3.11;

1. Sol. 2.9–13; 4,5–11;

1 Tim. 1,7–2,13; 3.7–13; 6.9–13;

2 Tim. 2.1–9;

Titu 1,1–3, 1,15–2,5; 3:13-15;

Jevrejima 1:3-8; 2:11-16; 3:13-18; 4:12-15; 10.1–7; 10:32–38; 12:10–15; 13:24-25.[2]

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Paleografski, kodeks, prema jednoglasnom mišljenju istraživača, potiče sa početka 6. veka. Rukopis se dugo čuvao u svetogorskom manastiru.

Pjer Segijer (1588-1672) doneo je sa Atosa u Pariz 14 listova kodeksa. Za vreme Francuske revolucije, Petar Petrovič Dubrovski, dobivši 2 lista kodeksa, doneo ih je iz Pariza u Sankt Peterburg[3].

Danas se 8 listova rukopisa čuva na Atosu (Velika Lavra), 3 u Kijevu, 3 u Sankt Peterburgu, 3 u Moskvi, 22 lista u Parizu, 2 u Torinu.

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Aland, Kurt (1995). The Text of the New Testament: An Introduction to the Critical Editions and to the Theory and Practice of Modern Textual Criticism. Michigan: Grand Rapids. str. 110. 
  2. ^ „NT Manuscripts - Uncials”. www.skypoint.com. Pristupljeno 2022-10-26. 
  3. ^ Henri Auguste Omont (1889). Notice sur un très ancien manuscrit grec en onciales des Epîtres de Saint Paul: conservé à ... (na jeziku: French). Harvard University. Imprimerie nationale.