Koalenovski kodeks
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ef/Uncial_015_%281_Tm_2.2-6%29.jpg/220px-Uncial_015_%281_Tm_2.2-6%29.jpg)
Koalenovski kodeks ili Koalenski kodeks (lat. Codex Coislinianus, simbol Hp ili 015 H3) je jedan od najstarijih rukopisa Novog zaveta na grčkom, koji datira s početka 6. veka. Kodeks se sastoji od 41 lista.
Karakteristike rukopisa
[uredi | uredi izvor]Koalenovski kodeks je napisan na pergamentu; veličina lista - 30 h25 cm Tekst na listu je raspoređen u jednoj koloni. Grčki tekst je stihometrijski podeljen na redove različite dužine, u skladu sa kolorimetrijskim izdanjem Poslanica koje je priredio Eufalije. Rukopis predstavlja aleksandrijski tip teksta. Tekst rukopisa pripada 3. kategoriji Alanda [1].
U Poslanici Titu dodaje se da je rukopis ispravljen prema rukopisu koji se čuva u Kesarijskoj biblioteci.
Sastav
[uredi | uredi izvor]Koalenovski kodeks sadrži Pavlove poslanice; ali su mnogi delovi teksta izgubljeni. Rimljanima, Filipljanima, Efescima, 2. Solunjanima i Filimonu su svi izgubljeni. Do našeg vremena sačuvano:
1 Kor. 10:22-29; 11.9–16;
2 Kor. 4.2–7; 10;5–11.8; 11.12–12.4;
Gal. 1.1–10; 2.9–17; 4,30–5,5;
Kol. 1,26–2,8; 2.20–3.11;
1. Sol. 2.9–13; 4,5–11;
1 Tim. 1,7–2,13; 3.7–13; 6.9–13;
2 Tim. 2.1–9;
Titu 1,1–3, 1,15–2,5; 3:13-15;
Jevrejima 1:3-8; 2:11-16; 3:13-18; 4:12-15; 10.1–7; 10:32–38; 12:10–15; 13:24-25.[2]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Paleografski, kodeks, prema jednoglasnom mišljenju istraživača, potiče sa početka 6. veka. Rukopis se dugo čuvao u svetogorskom manastiru.
Pjer Segijer (1588-1672) doneo je sa Atosa u Pariz 14 listova kodeksa. Za vreme Francuske revolucije, Petar Petrovič Dubrovski, dobivši 2 lista kodeksa, doneo ih je iz Pariza u Sankt Peterburg[3].
Danas se 8 listova rukopisa čuva na Atosu (Velika Lavra), 3 u Kijevu, 3 u Sankt Peterburgu, 3 u Moskvi, 22 lista u Parizu, 2 u Torinu.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Aland, Kurt (1995). The Text of the New Testament: An Introduction to the Critical Editions and to the Theory and Practice of Modern Textual Criticism. Michigan: Grand Rapids. str. 110.
- ^ „NT Manuscripts - Uncials”. www.skypoint.com. Pristupljeno 2022-10-26.
- ^ Henri Auguste Omont (1889). Notice sur un très ancien manuscrit grec en onciales des Epîtres de Saint Paul: conservé à ... (na jeziku: French). Harvard University. Imprimerie nationale.