Konrad II od Italije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Konrad II od Italije
Lični podaci
Datum rođenja(1074-02-12)12. februar 1074.
Mesto rođenjaHersfeld Abbey,
Datum smrti27. jul 1101.(1101-07-27) (27 god.)
Mesto smrtiFirenca,
Porodica
SupružnikKonstanca od Sicilije
RoditeljiHajnrih IV, car Svetog rimskog carstva
Berta Savojska
DinastijaSalijska dinastija
Vojvoda Donje Lorene
Period1076–1087
PrethodnikGodfroa IV, vojvoda Donje Lorene
NaslednikGodfroa V, vojvoda Donje Lorene
Kralj Nemačke (Kralj Rimljana)
Period1087–1098
PrethodnikHajnrih IV, car Svetog rimskog carstva
NaslednikHajnrih V, car Svetog rimskog carstva
Kralj Italije
Period1093–1098
PrethodnikHajnrih IV, car Svetog rimskog carstva
NaslednikHajnrih V, car Svetog rimskog carstva

Konrad II od Italije (Hersfeld Abbey, 12. februar 1074 - Firenca, 27. jul 1101) je bio vojvoda Donje Lorene, kralj Italije i kralj Nemačke iz Salijske dinastije. Bio je sin cara Hajnriha IV i Berte Savojske.[1][2][3]

Njegov stariji brat Hajnrih je umro kao beba u avgustu 1071. te je Konrad tako postao prestolonaslednik. Svog oca je sledio na putu za Kanosu, a poslije je ostao u Italiji gde ga je obrazovao nadbiskup Tedald od Milana. Za očeve vladavine je 1087. izabran za kralja Nemačke i službeno okrunjen 30. maja iste godine. Šest godina kasnije je u Italiji od strane milanskog nadbiskupa Anselma III krunisan za kralja Italije.

Za vrijeme boravka u Italiji je došao pod uticaj grofice Matilde od Toskane kao i pomajke Evpraksije Kijevske, zahvaljujući čemu je u sporu o investituri stao na stranu pape i okrenuo se protiv vlastitog oca. Godine 1095. je došao na crkveni koncil u Pjačenci gdje je pred papom Urbanom II i drugim velikodostojnicima potvrdio Evpraksijine optužbe kako mu je otac bio pripadnik jeretičke sekte nikolaita, priređivao orgije na dvoru uključujući crnu misu na Evpraksijinom golom tijelu, te mu čak nudio da odnos sa vlastitom pomajkom. Urban ga je nakon toga proglasio papskim stratorom, uredio brak sa normanskom princezom Konstacom od Sicilije, kćeri grofa Ruđera I. Hajnrih IV je na to reagovao tako što je u aprilu 1098. sazvao carsku skupštinu (Rajhstag) u Majncu. Ona je formalno oduzela Konradu sve titule i za nasljednika proglasila mlađeg brata Hajnriha V. Konrad, koji izvan Italije nije mogao uticati na politička zbivanja, umro je u Firenci tri godine kasnije.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Henry of Speyer
 
 
 
 
 
 
 
8. Konrad II, car Svetog rimskog carstva
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Adelaide of Alsace
 
 
 
 
 
 
 
4. Hajnrih III, car Svetog rimskog carstva
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Herman II, vojvoda Švabije
 
 
 
 
 
 
 
9. Gizela Švapska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Gerberga of Burgundy
 
 
 
 
 
 
 
2. Hajnrih IV, car Svetog rimskog carstva
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Vilijam IV od Akvitanije
 
 
 
 
 
 
 
10. Vilijam V od Akvitanije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Ema od Bloa
 
 
 
 
 
 
 
5. Agnesa od Poatua
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Otto-William, Count of Burgundy
 
 
 
 
 
 
 
11. Agnes od Burgundije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Ermentrude of Rheims
 
 
 
 
 
 
 
1. Konrad II od Italije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Berold
 
 
 
 
 
 
 
12. Humbert I od Savoje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Oton I Savojski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13. Ancilla of Lenzbourg
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Berta Savojska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Manfred I od Torina
 
 
 
 
 
 
 
14. Ulric Manfred II of Turin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Prangarda of Reggio
 
 
 
 
 
 
 
7. Adelaida od Suze
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Otbert II, Margrave of Milan
 
 
 
 
 
 
 
15. Bertha of the Obertenghi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Railinda of Como
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Conrad II of Italy Biography”. Pantheon. Pristupljeno 21. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Conrad II King Of Italy (1074-1101)”. Find A Grave Memorial. Pristupljeno 21. 1. 2021. 
  3. ^ „Conrad Italy - Historical records and family trees”. MyHeritage. Pristupljeno 21. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]