Korisnik:Darko Maksimović/Prijedlog za referenciranje

Po pitanju izvora, literature, napomena itd, o čemu je bilo riječi na Trg/Ideje#Reference, predlažem sljedeće rješenje:

Nazivi poglavlja

1. Naslov poglavlja u kojem se navode izvori tvrdnji da bude „Izvori“. U tom poglavlju će biti sve one stavke na koje vode linkovi [1], [2], ... [81]... i to su upravo one najčešće reference koje smo i dosad koristili. Oni se, međutim, dijele u dvije grupe:
   1. Referenca na izvor sa interneta (kao i dosad, s tim što predlažem češću upotrebu šablona {{cite news}} i {{cite journal}}, gdje je to shodno).
   2. Referenca za izvor u knjizi, koja će izgledati poput jednog od sljedećeg:
      1. Anderson 2007, str. 417. → (strelica vodi ka stavci u poglavlju „Literatura“, gdje su predstavljeni svi podaci o knjizi)
      2. Anderson 2007, str. 417. ↓ (strelica radi kao i ova iznad)
      3. Anderson 2007, str. 417. (bez strelice, nego da klik na „Anderson“ vodi ka stavci u literaturi. Ovako rade na eng.viki, s tim što je običnom čitaocu u startu nejasno kuda ga vodi taj link, na poglavlje o Andersonu, na članak o Andersonu, ili nešto treće)
2. Naslov poglavlja u kojem se navode napomene/fusnote da bude „Napomene“. Druga varijanta bi bila „Beleške“, ali pošto je ijekavska varijanta „Bilješke“, a „Napomene“ je isto u oba nariječja, onda mislim da bi „Napomene“ bilo bolje, jer je tehnički moguće uraditi neku botovsku zamjenu. Treća varijanta bi bila „Komentari“, ali mislim da je „srpskije“ ako pišemo Napomene, kao i češće u raznoj literaturi. U napomenama se daje obični tekst koji autor ne želi da uključi u članak jer bi se izgubio tok, a i namijenjen je čitaocima koji su zainteresovani da saznaju više detalja, uostalom, kao što i samo ime kaže, razne napomene.
3. Naslov poglavlja u kojem se navode knjige koje su se koristile u izradi članka bi bio „Literatura“. Tu se mogu nabrojati knjige u nekom od standardnih oblika, poput:
   1. Andrić, Ivo: Na Drini ćuprija. Prosveta, Beograd, 2007. ISBN 430824054058.
   2. Andrić, Ivo (2007): Na Drini ćuprija, Prosveta, Beograd, ISBN 430824054058.
   3. Dodati još neki uobičajeni...

Korišćenje gornjeg sistema

1. Izvori bi u tekstu bili navođeni na sljedeći način:
   1. <ref name="...">...</ref> (dakle, kao i dosad)
2. Napomene bi u tekstu bile navođene na sljedeći način:
   1. {{напомена|...}} (dakle, novina)
3. U poglavlju „Izvori“ bi se koristio šablon {{извори}} koji bi automatski pokupio sve izvore i stavio ih na jedno mjesto. Imao bi, kao i dosad, opcije poput: {{извори|2}} (dvije kolone) i {{извори|colwidth=40em}} (da se automatski odluči koliko kolona u skladu sa širinom ekrana).
4. U poglavlju „Napomene“ bi se koristio šablon {{извори}} (dakle, ovaj šablon više ne bi služio za izvore, nego za napomene, kako samo ime kaže). I tu bi bile dostupne iste opcije kao i sa šablonom Izvori, dakle za broj i širinu kolona.
5. U poglavlju „Literatura“, nabrajale bi se sve knjige u obliku koji smo prihvatili iznad, stavka po stavka, u običnoj * listi, s tim što bi se koristio šablon {{cite book}} koji smo dosad slabo koristili, a on služi upravo za nabrajanje literature. Dodatno, da bismo povezali izvore sa ovom sekcijom, imali bismo jednu cite sekciju sa ID-om stavke literature. Dakle, ovako: * <cite id="refAndric">{{cite book|first=...|last=...|title=...|итд.}}</cite>.

Primjer

Ipak, rad Mendeljejeva na periodizaciji elemenata ostao je zapamćen kao najvažniji,<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.com|title=Mendeleev most important|publisher=BBC|year=2008|month=February|day=2}}</ref> nemalo zato što je njegovo rešenje periodnog sistema zaista bilo najadekvatnije.{{napomena|Kroz istoriju je bilo više različitih sistema, ali se ovaj brzo i lako prihvatio među naučnicima.}} 1869. on daje prvu verziju periodnog sistema sa rasporedom elemenata sličnim onom kod Njulendsa. Ovakav raspored Mendeljejev je uslovio zakonom periodičnosti koji je dao po kome su fizičke i hemijske osobine elemenata periodične funkcije njihove relativne atomske mase.<ref>Milanković 1927, str. 189. [[#refMilankovic1927|↓]]</ref>

===Напомене===
{{napomene}}

===Извори===
{{izvori}}

===Литература===
{{refbegin}}
* <cite id="refMilankovic1927">{{cite book|last=Milanković|first=Milutin|title=Fizika 20. veka|publisher=Prosveta|location=Beograd|year=1927|isbn=3043084330488}}</cite>
{{refend}}

Rezultat primjera

Ipak, rad Mendeljejeva na periodizaciji elemenata ostao je zapamćen kao najvažniji, nemalo zato što je njegovo rešenje periodnog sistema zaista bilo najadekvatnije. 1869. on daje prvu verziju periodnog sistema sa rasporedom elemenata sličnim onom kod Njulendsa. Ovakav raspored Mendeljejev je uslovio zakonom periodičnosti koji je dao po kome su fizičke i hemijske osobine elemenata periodične funkcije njihove relativne atomske mase.

Literatura

• Milanković, Milutin (1927). Fizika 20. veka. Beograd: Prosveta. ISBN 3043084330488. 

Rezime

Najčešći slučaj će biti sljedeće: izvori, kao i dosad, ovako: <ref>, a napomene, koje se rjeđe koriste, ovako: {{напомена|...}}. Na dnu, samo pozvati šablone {{извори}} i {{извори}}. Prijedlog za imena poglavlja glasi: Napomene, Izvori, Literatura.

Tehnička implementacija

Primjer iznad nije urađen koristeći navedene šablone. Primjere sam uradio koristeći dosadašnje, komplikovanije alate, da bih prikazao prijedlog. Međutim, sve navedeno ja bih preuzeo na sebe, (pravljenje šablona {{напомена}}, {{извори}} i {{извори}}, a već sam sredio sa Filipom da se promijeni stil na MedijaViki:Common.css tako da bibliografija (literatura) radi kao i reference, tj. da bude osvijetljena svijetlo plavom bojom kad se označi neka od njih. Botovske izmjene, koje bi bile potrebne prije svega ovoga, a koje bi sve {{извори}} prebacile u {{извори}} bi morao neko drugi, pošto se botovima ne bavim, ali vjerujem da je to trivijalan posao (zamjena jednog stringa drugim).