Pređi na sadržaj

Korisnik:AboutGermanCultureWikiEditor/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Decembar, 1957. godine
Gatanje iz olova, kabaretista Verner Lirk (Werner Lierck)

Gatanje iz olova[1] (nem. das Bleigießen, takođe i Molybdomantie[2], od grčkog Μόλυβδος (mólybdos) ‚olovo‘ und μαντεία (manteia) ‚proricanje‘) je jedan običaj proricanja, koji se i danas (najčešće u manje ozbiljnom obliku) praktikuje u Nemačkoj, 31. decembra, poslednjeg dana u godini. Ovaj običaj je bio proširen i kod starih Rimljana, koji su bili jedni od prvih naroda koji su se u velikoj meri bavili topljenjem olova.

Set za gatanje iz olova






Opis običaja[uredi | uredi izvor]

Proces topljenja

Komadići olova (ili nekog drugog metala sa niskom tačkom topljenja (kao na primer kalaja)) se zagrevaju u kašici iznad neke sveće ili neke male vatre dok se skroz ne istope. Taj istopljeni metal se onda stavi u unapred pripremljenu činiju i polije se hladnom vodom. Dok se hlade, komadići metala poprimaju različite oblike. Ti novi komadići metala, kao i oblici senke koju oni stvaraju se tumače i koriste za proricanje događaja u dolazećoj godini. Tumačenje ovih figurica od olova prati slična pravila kao i tumačenje soca od kafe. Najčešće je u pakovanje svih stvari potrebnih za gatanje iz olova bila uključena i lista tumačenja (na primer: srce = zaljubiti se, cveće = novo prijateljstvo). Glavna funkcija ovog običaja je da predskaže budućnost onoga ko je istopio komadiće olova.

Komad olova koje je očvrsnulo nakon topljenja








Opasnost po zdravlje[uredi | uredi izvor]

Olovo je, kao težak metal, otrovan. Unos olova u ljudsko telo može dovesti do dugotrajnih posledica po ljudsko zdravlje. Kod gatanja iz olova može olovo na različite načine dospeti u telo. Na primer kada se kašike i činije koje se za to koriste ne održavaju na pravi način i kada se koriste za neke druge stvari, kada se udahne para pri zagrevanju olova, ili kada, nakon što smo dotakli olovnu masu, prljavim rukama dodirnemo neke prehrambene namirnice ili usta. Posebnu pažnju treba obratiti na to da se čak i male količine olova mogu putem olovne pare ili olovne prašine udahnuti i putem pluća se proširiti po celom telu. Toksični uticaj olova na ljudsko telo se ogleda i u tome što se i male količine teškog metala dugoročno zadržavaju u telu i vrlo se teško kasnije mogu ukloniti. Još jedna moguća opasnost gatanja iz olova po zdravlje ljudi su zagrejani špricevi olova, koji mogu dovesti do ozbiljnih opekotina.

Kalaj predstavlja alternativu, koja manje ugrožava zdravlje čoveka. Kalaj nije otrovan, a takođe je i njegova tačka topljenja (231,9 °C) značajno manja od tačke topljenja olova (327,5 °C). Još niža tačka topljenja (183 °C) se može postići koriščenjem eutektičke legure za lemljenje (legura kalaja i olova).

Poneke firme danas prodaju komplete za izvođenjene ovog običaja, ali koji se baziraju na topljenju stakla. To staklo predstavlja sporedni proizvod pri proizvodnji snežnih kugli.[3] Bezobpasne zamene za livenje olova predstavljaju livenje voštanih boja ili topljenje testa.

Zabrana od 2018.[uredi | uredi izvor]

Od aprila 2018. godine je zabranjena prodaja setova za gatanja iz olova sa figuricama koje u sebi sadrže olovo, jer količina olova koja je u njima bila sadržala uveliko prevazilazi granicu koja je uspostavljena novom Uredbom o zabranama korišćenja hemikalija Evropske Unije. Za proizvode koji su dostupni na tržištu granica za sadržaj olova je 0,3 %, dok je kod setova za olovo-livenje, koje je testirao Stiftung Warentest 2012. godine u Nemačkoj, sadržaj olova bio 71 %.[4]

Na tržištu su od tada kao zamena dostupni setovi koji u sebi sadrže kalaj i koji su slično opremljeni kao prethodni setovi sa olovom, sa tom razlikom što u sebi sadrže figurice od kalaja.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hanzen-Kokoruš (Hansen-Kokoruš), Renate (2005). Njemačko-hrvatski univerzalni rječnik = Deutsch-Kroatisches Universalwörterbuch. Zagreb: Nakladni zavod Globus: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. ISBN 953-167-181-8. 
  2. ^ Meyers Konversations-Lexikon. Lajpcig i Beč: Ed. Bibliograph. Inst. (1895). str. 77.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  3. ^ „Archiv « wirtschaftsblatt.at « WirtschaftsBlatt.at”. web.archive.org. 2016-03-10. Pristupljeno 2021-12-17. 
  4. ^ WELT (2017-12-31). „Neue EU-Richtlinie: Ab 2018 ist Schluss mit Bleigießen zu Silvester”. DIE WELT (na jeziku: nemački). Pristupljeno 2021-12-17. 
  5. ^ „Zinngießen an Silvester: So funktioniert's”. praxistipps.focus.de (na jeziku: nemački). Pristupljeno 2021-12-17.