Korisnik:DexaPoli/pesak
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova na Visokoj školi elektrotehnike i računarstva strukovnih studija u Beogradu. Datum unosa: mart—maj 2016. Ova grupa studenata uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Tupak Amaru Šakur (engl. Tupac Amaru Shakur; 16. jun 1971 - 13. septembar 1996), poznat i pod scenskim imenima 2Pac i Makaveli, bio je američki reper, pesnik i glumac.[1] Iako je od njegovog ubistva prošlo 19 godina, Tupak je i dalje reper sa najviše prodatih albuma u istoriji ove vrste muzike - 75 miliona prodatih originalnih albuma. Smatra se da je, računajući i piratska izdanja, prodato preko 200 miliona albuma na globalnom nivou. Većina njegovih pesama se bavi odrastanjem u nasilju i siromaštvu geta, zatim rasizmom kao i obračunavanjem sa drugim reperima. Tupak je bio poznat i po političkim i ekonomskim porukama u svojim pesmama.Smatra se jednim od najvećih umetnika svih vremena po mnogim časopisima, uključujući i Rolling Stone koji ga je rangirao 1986. na listi 100 najvećih umetnika svih vremena.
Šakur je počeo svoju karijeru kao Em-si za alternativnu hip hop grupu Digitalno podzemlje, na kraju se odvojio kao solo umetnik. Većina njegovih pesama se bavi odrastanjem u nasilju i siromaštvu geta, zatim rasizmom kao i obračunavanjem sa drugim reperima. Tupak je bio poznat i po političkim i ekonomskim porukama u svojim pesmama. Šakur je bio vokalni učesnik tokom East Coast-West Coast hip hop rivalititeta, učestvovao je u konfliktima sa drugim reperima, producentima, najznačajniji je bio The Notorious B.I.G. i njegova izdavačka kuća Bad Boy Records.
Septembra, 1996. Šakur je fatalno ubijen u pucnjavi na raskrsnici Flamingo Road i Koval Lane u Las Vegasu. On je odveden u Univerzitetski medicinski centar u Južnoj Nevadi, gde je i preminuo šest dana nakon toga.[2]
Zaveštanje[uredi | uredi izvor]
Na Mobb Deep koncertu nakon smrti i Šakura i izdavanja The Don Killuminati: The 7 Day Theory, Cormega je podsetio u intervjuu da su fanovi vikali Makaveli i istakao uticaj The Don Killuminati: The 7 Day Theory čak i u Njujorku na vrhuncu medijske buke. Šakur je veoma cenjen od strane drugih Em-sija u knjizi How to Rap, Bishop Lamont napominje da Šakur savlada svaki element, svaki aspekt repovanja. "Svaki reperer koji je odrastao sredinom 90-ih, duguje nešto Tupaku" napisao je 50 cent. Nije zvučao kao i svi što su došli pre njega. Proglašen je najuticajnijim reperom ikada.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/00/Drawing_of_Tupac_Shakur.jpg/250px-Drawing_of_Tupac_Shakur.jpg)
Chuck Philips piše da je ubistvo Tupaka zanemelo, jedan od najelokventnijih glasova moderne muzike, geto pesnik čije su priče urbanog otuđenja osvojile mlade ljude svih rasa i porekla. 25-ogodišnji Šakur je pomogao u uzdizanju repa u kompleksnu umetničku formu, stvarajući uslove za globalni hip hop fenomen.
Da bi sačuvala Šakurovo zaveštanje, njegova majka je osnovala Shakur Family Foundation ( kasnije je promenjeno ime u Tupak Amaru Šakur Fondaciju ili TASF) 1997. godine. Misija TASF-a je da omogući trening i podršku za studente koji teže da napreduju sa svojom idejom. TASF sponzoriše takmičenja u pisanju, događaje u dobrotvorne svrhe, umetničke kampove za tinejdžere. Fondacija je oficijalno otvorena Stoun Mauntin (Džordžija), 11. Juna, 2005. 14. Novembra, 2003. dokumentarac je izašao Šakuru pod nazviom Tupac: Resurrection.
U Holler If You Hear Me je razgovarao sa sjajem kao neko ko svedoči o bolu, govori istinu, čak se bori i sa fragmentima njegovog identiteta. U jednoj konferenciji na Harvardu tema je bila Šakur je uticaj zabave, rasnih odnosa, politike i heroja/mučenika. krajem 1997. godine, Univerzitet Kalifornije Berkli, ponudio je kurs pod nazivom: Istorija 98: Poezija i istorija Tupaka Šakura.
2003. godine je Afeni njegova majka otvorila lanac garderobe Makaveli Branded Clothing. 2005. godine je posthumno objavljen Šakurov album Live at the House of Blues koji sadrži i DVD sa njegovog poslednjeg koncerta 4. Jula, 1996. godine. Na kom se pojavljuje i nekoliko repera sa kojima je Šakur sarađivao. 2006. godine je izdata Tupac Shakur Legacy knjiga. Interaktivnu biografiju je izdao Šakurov prijatelj i kolega Jamal Joseph . Knjiga sadrži do tad neviđene fotografije, priče, preko 20 tekstova pesama, ugovora, skripti i drugih privatnih papira. Šakurov šesti posthumni album je izdat 21. Novemvra, 2006. godine. I obeležava 10 godina od Šakurove smrti. I još uvek se smatra jednim od najpopularnijih umetnika u muzičkoj industriji.
15. aprila 2012. godine, hologram Šakura (Tehnički na video projekciji 2-D), izvodi njegove pesme Hail Mary i 2 of Amerikaz Most Wanted sa Snup Dogom na Coachella muzičkom festivalu. Korižćena je optička iluzija nazvana Pepper's ghost.
Poezija[uredi | uredi izvor]
Šakurova muzika i filozofija je usađena u mnogim američkim, afričko-američkim i svetskim entitetima. Šakurova ljubav prema pozorizištu i Šekspiru su takođe uticali na njegov rad. Kao student Baltimore škole umetnosti gde je pohađao pozorište, Šakur je razumeo Šekspirovu psihologiju ratova unutrašnjih bandi i unutrašnjih konflikta.
Kada je bio u kasnim tinejdžerskim godinama, Tupak je počeo sa pisanjem poezije koje su objavljene posle njegove smrti. Tu se može upoznati ličnost Tupaka pre nego što je postao popularan i iskrenost u njegovoj poeziji koja je napisana rukom mladog čoveka koji se nada da postane poznat umetnik. Tupak piše o usamljenosti, slomljenom srcu, ambicijama, svojoj majci, društvu i iako su mnoge njegove poezije tužne, tu je uvek i volja i spremnost za borbu. Jedna od najpoznatijih poezija je "The rose that grew from concrete". To je jedna poezija iz njegove kolekcije i mnogi smatraju da je Tupak zaista bio "Ruža koja je izrasla iz betona", kako je i glasio prevod naslova njegove poezije. Ruža ("The rose") simboliše čoveka i beton ("Concrete") simboliše Geto. U njegovim poezijama Tupak koristi snažne reči kao što su ožiljci i ogrebotine kako bi opisao njegovu nevolju ali takođe objašnjava da ruža dokazuje zakone prirode pogrešnim jer je verovao da je uprkos okolnostima uspevao da preživi. Sve njegove poezije su lične i Tupak ih je napisao iz svog ličnog iskustva. U drugoj popularnoj poeziji "2morrow" on opisuje njegov trenutni život kao noćnu moru, punu nasilja, ljutnje i mržnje, ali uz očekivanje boljeg života u budućnosti i ostvarenje svojih snova.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Levs, Joshua (September 13, 2006). „Rast Tupakovog zaveštanja, 10 godina nakon njegove smrti”. NPR. Pristupljeno 22. Maj, 2016. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ Detalji Tupakove smrti reported by Cathy Scott. Retrieved October 05, 2007.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Tupac Amaru Shakur Foundation for the Arts
- Expressing Myself, Silencing the Demons, Intervju sa Čak Filipsom