Korisnik:Ivanac22

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Don Kihot u srpskoj književnosti

Roman [Don Kihot] (šp. Don Quijote) autora Migela de Servantesa.(šp. Miguel de Cervantes Saavedra; Alkala de Enares, 29. septembar 1547 — Madrid, 23. april 1616) pripada vrsti viteških romana, to je književna vrsta koja se  počela razvijati u feudalnom periodusa procvatom narodne književnosti. Roman je objavljen u Madridu, 1605. i 1615. godine, i važi još uvek za jednu od najčitanijih evropskih knjiga.


  Prvi pomen u srpskoj književnosti

Први пут у српској литератури роман Дон Кихот се спомиње у роману Живот и прикљученија. Доситеј Обрадовић је у Животу и прикљученијима скренуо пажњу на романе, и препоручио је српском читаоцу Робинсона, Дон Кихота, Телемаха, Памелу, Жил Бласа. Следећи помен Дон Кихота у српској књижевностио био је у роману Јована Стерије Поповића Роману без романа. Дон Кихот је послужио и као инспирација Јакову Игњатовићу, његов јунак у роману Вечити младожења је грађен по узору на Сервантесовог јунака. Исте приповедне оквире и белики утицај види се  у делима Стевана Сремца и Симе Матавуља.
Дон Кихот у српским преводима
Први превод Сервантесовог Дон Кихота је превод Ђорђа Поповића Даничара, што је уједно и најпознатији превод. Ђорђе Поповић Даничар био је  млади уредник часописа у Бечу и тамо је објавио превод шеснаесте главе првог дела Дон Кихота, наслов је гласио „Одломак из Дон Kихота“.
 Конституисање јунака, метафоре, описи и сви други чиниоци карактеризације јунака су верно преношени, па це Даничарев преводилачки рад цматра и више него успешан. Настојећи да неке исказе дословно пренесе, Даничар је тако поштовао Сервантеса.
Први Даничарев предговор роману штампан је 1895.године, под насловом „Сервантeсов живот и дела му“. Све битније чињенице и податке Даничарје преузео од  Луја Вијардоа ( фр.Louis Viardot) који је Сервантеса превео на француски. Предговор роману прештампан је поново 1938.године, али је додат као епилог.
Други превод Дон Кихота урадио је Душко Вртунски, напреднија и побољшана верзија Даничаревог превода објављена је 1988
А трећи превод везан је за прославу 400-годишњице Дон Кихота урадила га је хиспанистинја Александра Манчић.

Sva tri prevoda imaju različite  naslove -  Maštoglavi idalgo Don Kihote od Manče Aleksandre Mančić, Oštroumni plemić Don Kihot od Manče, u prevodu Duška Vrtunskog i  Veleumni plemić Don Kihot od Manče, u prevodu Đorđa Popovića.

Prvi ko je srpskim čitaocima uspeo da biografski približi Servantesa bio je Milan Marković, koji je hronološki uspeo da oslika verno Servantesov život i delo  Popovićev prevod pokreće široku recepciju Don Kihota, pa u XX veku on se preštampava desetinama puta, u Beogradu i drugim gradovima Jugoslavije.

Crnjanski će biti opčinjen Don Kihotom i Popovićevim prevodom. Intertekstualna veza njegovog romana Dnevnik o Čarnojeviću može se uspostaviti sa Don Kihotom, preko motiva zamagljene stvarnosti, tačnije preko ukidanja veza između stvarnosti i fikcije, jave i sna. Intertekstualne veze sa Don Kihotom sretaću se i kod Andrića i kod Selimovića i kod Kiša. Don Kihot tako postaje nezamenljiva tema, motiv i ideja u razvoju i prikazu junaka i književno-umetničkih dela.


[1]

  1. ^ 1.      Živković, Dragiša. Rečnik književnih termina. Drugo izdanje. Banja Luka: Romanov, 2011. 2.      Nabokov, Vladimir. Predavanja o Don Kihoteu. Preveo Veljko Nikitović. Beograd: 2008. 3.      Maestu, de Ramiro. Don Huan, Don Kihot i Selestina; Eseji ispunjeni simpatijom. Prevela Nina  Marinović. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića: 2011. 4.      Pavlović Samurović, Ljiljana. Knjiga o Servantesu. Beograd: Naučna KMD, 2004. 5.      Stojanović, Jasna. Servantes u srpskoj književnosti 1. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2005. 6.      Stojanović,Jasna.O Daničarevom prevodu Servantesovog Don Kihota. Bibliotekar, 3-4, 2007, 141-155. 7.      Stojanović, Jasna. Kako smo čitali Don Kihota. Beograd :  Fokus, Forum za interkulturnu komunikaciju, 2014. 8.      Stojanović, Jasna. Don Kihot i srpski roman. Sveske, 129, 2018, 37-41. 9.     Popov, Anđelija.: "Miguel /sicj de Servantes Saavedra (1547-1616)" (predgovor). In Migel de Servantes: Don Kihot. Preveo Đ. Popović. Pripredila A. Popov. Znanje,Beograd, 1953. 10.                       Don Kihot u srpskoj kulturi. Zbornik radova, Beograd 19-24.april 2005.Filološki fakultet, Beograd, Institut Servantes, Beograd, 2005. 11.  Ivanić, Dušan. Dositej Obradović i geneza srpske proze, u: Zašto čitati Dositeja. Dositej Obradović i srpska kultura. Beograd: Zadužbina Dositej Obradović, 2015. 12.  Vukićević, Dragana. Sentimentalistička paradigma strasti ili ljubav u prirodi. Beograd: Filološki fakultet. 244-254. 13.  Marinković, Radmila. Roman kao književni rod u srednjovekovnoj književnosti Južnih i Istočnih Slovena. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 34, 3-4, 1968.