Pređi na sadržaj

Korisnik:Markoepo4215/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitkojn
Logotip Bitkojn-a
SkraćenicaBTC, XBT, (B͈̎), Ƀ
Osnovana2009. godina
OsnivačSatoši Nakamoto
Datum osnivanja2009. godina
TipDecentralizovan
Područje delovanjaMeđunarodna valuta
Veb-sajthttps://www.bitcoin.com/

Bitkojn (engl. Bitcoin) je decentralizovana, digitalna, globalna valuta, koja omogućava trenutne isplate bilo kome i bilo gde u svetu. Bitkojn koristi tehnologiju P2P (engl. peer-to-peer) bez centralnog autoriteta: upravljanje transakcijama i izdavanje novca vrši sam sistem i korisnici u sistemu. Nastala je 2009. godine, a stvorena je od strane osobe|osoba pod pseudonimom Satoši Nakamoto. Bitkoini imaju sve poželjne osobine novca. Oni su prenosivi, izdržljivi, deljivi, prepoznatljivi, oskudni i teški za falsifikovanje.

Karakteristike Bitkojna[uredi | uredi izvor]

Bitkojn-e tokom vremena stvaraju korisnici Bitkojn mreže, umesto centralne banke, kao u slučaju kod standardnih valuta. To znači da je Bitkojn „nepouzdan“ i korisnici ne moraju da veruju u bilo kakav veći autoritet, čak ni međusobno, kako bi njihov novac bio siguran, ali i moraju biti svesni rizika. Bitkojn nazivaju „kripto-valutom“, jer ceo sistem štiti matematička (kriptografija) umesto centralnog organa. Decentralizacija takođe znači da različite osobine Bitkojna, na primer njegova vrednost u odnosu na druge valute, broj Bitkojna u opticaju, stopa inflacije i naknade za transakcije ne mogu biti izmanipulisane od bilo koje pojedinačne osobe ili grupe. To znači da ne postoji organizacija koja štiti korisnike Bitkojna i takođe znači da njegovi korisnici sami snose rizike za svoje gubitke.[1]

Najviša cena koju je Bitkojn dostigao iznosi : 19.414,10 američkih dolara, a trenutno cena varira između : 8.200,00 i 9.000,00 američkih dolara.

Tabela vrednosti Bitkojna u proteklih 4 godina
Bitkojn Cena (USD)
2015. godina 468.99
2016. godina 789.01
2017. godina 19.414
2018. godina 8,228

Kako se dolazi do Bitkojna?[uredi | uredi izvor]

Postoje trenutno dva načina kako možemo postati vlasnici Bitkojn valute. To su :

  • Bitkojn možemo kupiti u zamenu za novac i sa njim čekati da mu cena poraste kako bi ga opet zamenili za dekretni novac.
  • Možemo postati vlasnik Bitkojna tako što ga sami iskopamo, odnosno stručnije "izrudarimo" (engl. mining).[2]

Rudarenje Bitkojna[uredi | uredi izvor]

Rudarenje (pravljenje blokova) je proces dodavanja informacija o transakcijama u Bitkojnov javni registar transakcija koji se naziva Blok Čein (engl. Block Chain). Primarni zadatak rudarenja je da dozvoli mreži korisnika da dođu do rešenja “matematičke jednačine” koncenzusom ali isto tako (i mnogo važnije) to je mehanizam zaštite samog sistema. Svi “rudari” zajedno proveravaju i unose nove informacije u ovaj registar i zajedno odbacuju sve pokušaje lažnih transakcija prostom većinom i prateći vremenski raspored transakcija.

Bitkojn se rudari pomoću skupa jakih grafičkih kartica ili pomoću Asic (engl. Asic). mašine koja radi na principu standardnih integrisanih kola.

  • Za rudarenje pomoću grafičke platforme, potreban je običan računar, u kome ne moraju biti jake komponente sem grafičkih kartica, stim da matična ploča mora imati najmanje 6 slotova za grafičke kartice kako bi se Bitkojn brže rudario uz pomoć više kartica.
  • Asic mašina uglavnom je dosta jača i brža od običnog računara, dosta je skuplja i koristi se isključivo za rudarenje Bitkojna.

Program (engl. Software) za rudarenje pomoću grafičkih kartica zove se Klejmor (engl. Claymore) [3]

Mining Farm
Na slici je prikazana farma za rudarenje Bitkojn-a.

Bitkojn novčanik[uredi | uredi izvor]

Bitkojn novčanik je zaštićena adresa na koju šaljemo izrudarene ili kupljene Bitkojne. Postoji četiri Bitkojn novčanika, a to su :

  1. Desktop novčanici (engl. Desktop wallet) su prilagođeni raznim sistemima tj. postoji novčanik koji je prilagođen za Windows (engl. Microsoft Windows) platformu, Linuh (engl. Linux) platformu i Makintoš (engl. Macintosh) platformu. U prevodu to je program koji se jednostavno instalira na računar, na njemu generišete adresu na koju rudarite koine i pomoću tog programa vrši te transakcije i upravljate sa stanjem vaše adrese. Nije nešto preterano sigurno koristiti ovaj način, jer ako na to gledamo iz perspektive sigurnosti onda to nije preterano zaštićen sistem, jer svaki računar može da se hakuje i samim tim da vam se ukrade adresa i sa nje prebaci stanje na drugu adresu.
  2. Mobilni novčanici (engl. Mobile wallet) takođe postoje kao generator vašeg novčanika i adrese, napravljeni su za svaku platformu (Android, IOS, Microsoft Windows, Blekberi).
  3. Veb novčanici (engl. Web wallet) su jedni od najkorišćenijih načina kreiranja novčanika do sada u svetu, jer je potpuno besplatan proces kreiranja, sve što je potrebno je da se registrujete, izvršite autorizaciju na vašem mejlu i zatim podesiti takođe sigurnost vašeg novčanika na razne načine kako bi bili sigurni jer je veb novčanik takođe u pozadini jedan računar ili (server) koji može da se hakuje i na taj način pokrade stanje novčanika. Međutim jedan od najpopularnijih i najstabilnijih veb novčanika je Blok Čejn novčanik, koji do sada nije hakovan niti je prestao sa radom, stim da je jedno vreme bilo isključeno registovanje na sajtu zog previše zaheva za nove korisnike. Sada je to u normali i svako može da kreira svoj nalog i napravi adresu na koju može da rudari i kojoj može da pristupi preko sajta tako da vidi stanje, primi kojne, pošalje kojne, prati statisku Bitkojna itd.
  4. Hardver novčanici (engl. Hardware wallet) su najsigurniji novčanici, jer su van mreže (engl. Offline) i praktično je ne moguće hakovati ovakav sistem novčanika. Postoji različitih uređaja, a jedan od najpoznatijih je "Ledžer Nano S" (engl. Ledger Nano S). To je uređaj sličan USB fleš memoriji, koji ima ugrađen displej i zaštićen je redosledom određenih dvadeset i četiri reči.[4]


Prednosti i mane Bitkojna[uredi | uredi izvor]

  • Bitkojn ima nekoliko velikih prednosti u poređenju s tradicionalnim valutama. Prvo, Bitkojn transakcije ne zahtevaju posrednika, to jest, moguće ih je obaviti bez banke, što ih čini primamljivijim za trgovce zbog niže cene robe i usluga (nema bankarske provizije). Drugo, Bitkojn transakcije su u potpunosti anonimne, što znači da se ne zna ko je poslao i ko je primio novac u valuti Bitkojn.
  1. Mane Bitkojn-a usko su povezane s prednostima. Zbog toga što kontrolni organ (banka) ne postoji (samim tim nema ni loga transakcije), povraćaj novca u slučaju da prodavac ne isporuči plaćenu robu i usluge, ne može biti zakonski regulisano. Prosto rečeno, ako nekom platite u Bitkojnima, a taj neko vas na bilo koji način prevari, nemate kome uručiti žalbu, sami snosite rizik. Prema statistikama, oko 45% Bitkojn transakcija u poslednjih nekoliko godina završilo se takvom prevarom. Upravo zato postoje digitalne menjačnice, gde za odgovarajući procenat možete konvertovati Bitkojn u standardnu valutu. [5]

Infrastruktura za praktičnu primenu[uredi | uredi izvor]

Ako na infrastrukturu gledamo kao na to koji i kakav hardver nam je potreban da bi rudarili Bitkojn, onda je to tema koja je veoma obimna i koja zahteva dosta testiranja i istraživanja. Pre svega, moramo da odlučimo šta ćemo da rudarimo, odnosno koju kripto-valutu kako bi znali kakvu konfiguraciju računara da sklopimo. Bitkojn se trenutno može rudariti samo pomoću Asic-a, za grafičku platformu je zaključan. Opremu je veoma teško nabaviti, u ovom trenutku je vrednost opreme previsoka, stvar ekonomije, čim je potražnja veća, veća je i cena.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dragi: Bitkoin predstavlja veliki rizik”. Politika Online (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-04-19. 
  2. ^ „Šta je Bitcoin i kako da ga koristite u naplati? | MarketingITD”. marketingitd.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-04-19. 
  3. ^ „Kako postati Bitcoin Miner - Hrvatski Bitcoin Portal”. Hrvatski Bitcoin Portal (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-04-19. 
  4. ^ „Bitcoin novčanici (Wallets) - Hrvatski Bitcoin Portal”. Hrvatski Bitcoin Portal (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-04-19. 
  5. ^ „Što je bitcoin: prednosti i nedostaci digitalnog novca”. Život i stil (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2018-04-19.