Kranjska kobasica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kranjska kobasica
Mesto poreklaKranjska
Regije ili državaSlovenija
Glavni sastojcisvinjsko meso

Kranjska kobasica je slovenačko nacionalno jelo od mesa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kranjska kobasica potiče iz kulturne baštine Kolina i pominje se u pisanim izvorima već u drugoj polovini 19. veka, njen naziv znači kobasica iz Kranjske oblasti.

Priča o kranjskoj kobasici kaže da ime potiče iz vremena Franca Jozefa, jer je, kako se pričalo, na putu kroz Kranjsku svratio u gostionicu u Naklu, gde je gostioničar mogao da mu ponudi samo običan dom. napravljena kobasica. Car je probao kobasicu i oduševljeno je odgovorio: „ Pa nije obična, to je mesožderska kobasica! ” [1]

Recept[uredi | uredi izvor]

Kranjska kobasica sa kačkavaljem

Može se proizvoditi po Pravilniku o kranjskoj kobasici sa zaštićenom geografskom oznakom.

Kranjska kobasica mora da sadrži najmanje 75 - 80% svinjsko meso I i II kategorije i najviše 20 - 25% tvrda slanina bez kože. Dozvoljeni dodaci su do 5% vode, nitritne soli, belog luka i bibera. Drugi sastojci nisu dozvoljeni. Meso iseći na komade od 10 do 13 mm, a slaninu 8 do 10 mm. Nadev se puni u tanka svinjska creva prečnika 32 do 36 mm. Formiraju se u parovima dužine 12 do 16 cm (težina para je 180 do 220 g). Parovi se vezuju drvenim štapom. Kobasica je toplo dimljena sa bukovim drvetom i termički obrađena na centralnoj temperaturi do 70 °C. [2] [3]

Sertifikati[uredi | uredi izvor]

21. februara 2013. doneta je uredba kojom se tradicionalna proizvodnja kranjske kobasice proglašava živim remek-delom od nacionalnog značaja. [4] [5]

Mesari prave i prodaju mnoge kobasice slične Kranjskoj, koje ne bi trebalo da nose ovo ime. Prava kranjska kobasica postoji od 6. U januaru 2015. godine upisana u Registar zaštićenih geografskih oznaka Evropske unije, naziv „Kranjska kobasica“ međutim, u Hrvatskoj i dalje mogu koristiti ovu vrstu proizvoda za svoj proizvod do 2030.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ sobota, Besedilo: Suzana P. Kovačič Kategorija: GG Plus /; Julij 2018 / 08:54, 7. „Gorenjski glas | Ta ni navadna, ta je kranjska!”. www.gorenjskiglas.si. Pristupljeno 2022-01-19. 
  2. ^ „Pravilnik o Kranjski klobasi z zaščiteno geografsko označbo”. Uradni list. Pristupljeno 25. 4. 2018. 
  3. ^ „KRANJSKA KLOBASA-SPECIFIKACIJA/ZAŠČITA GEOGRAFSKE OZNAČBE (ZGO)-Izdaja 3” (PDF). GIZ KRANJSKA KLOBASA. maj 2015. Arhivirano iz originala (PDF) 2019-04-25. g. Pristupljeno 25. 4. 2019. 
  4. ^ „Kranjska klobasa”. Slovenske novice. 22. 2. 2013. 
  5. ^ „Ljubenska-potica-in-kranjska-klobasa-ponos-slovenije-in-zivi-mojstrovini”. Pristupljeno 22. februar 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]