Kritski ustanak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kritski ustanak je bio ustanak koji su podigli 1897. godine stanovnici grčkog ostrva Krit protiv vlasti Osmanskog carstva.

Krit je bio van sastava Grčke države koja je formirana 1830. godine odredbama Londonskog protokola. Osmansko carstvo je Krit ubrzo ustupilo Egiptu, ali je već 1840. godine Krit vraćen u sastav Osmanskog carstva, pod pritiskom Velike Britanije.

Stanovnici Krita hrišćanske veroispovesti su nekoliko puta podizali ustanke u periodu između 1833. i 1897. godine. Vlasti Osmanskog carstva su gušile ove ustanke surovim vojnim akcijama prema ustanicima i likvidacijom sveštenika pravoslavne crkve koji su često smatrani predvodnicima ustanaka.

Jedan od učesnika Kritskog ustanka iz 1897. godine je bio i Elefterios Venizelos koji je bio zagovornik ujedinjene Grčke.

Epilog ustanka[uredi | uredi izvor]

Ovaj ustanak je završen tako što je Krit dobio autonomiju u okviru Osmanskog carstva. Britanska, ruska, italijanska i austrougarska ratna mornarica došle su na Krit sa ciljem da proteraju tursku vojsku sa ostrva. Grčki princ Đorđe je pod pritiskom evropskih sila postavljen za Visokog Načelnika ostrva a Venizelos je postao njegov savetnik za pravdu. Evropske sile su pomogle da se oformi Žandarmerija kako bi osigurala poštovanje zakona. Krit je ujedinjen sa Grčkom 1. decembra 1913. godine.

Venizelos je pomogao u pisanju kritskog ustava i postao je ministar u vladi princa Đorđa, visokog načelnika.