Ksavije Biša
Ksavije Biša | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 14. novembar 1771. |
Mesto rođenja | Thoirette, Francuska |
Datum smrti | 22. jul 1802.30 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Prebivalište | Pariz, Francuska |
Nacionalnost | Francuz |
Naučni rad | |
Polje | hirurgija |
Institucija | Otel Dju u Parizu |
Poznat po | Inovacijama u histologiji i anatomiji |
Ksavije Biša (Marie François Xavier Bichat, Thoirette 14. novembar 1771 — Pariz, 22. jul 1802) bilo je je francuski anatom i fiziolog. Prvi je predložio pojam tkiva kao zasebnu oblast. Smatra se ocem savremene histologije i patologije.[1]
Život i karijera[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1771. godine od oca lekara Jeana Baptiste Bichata(1746 — 1812) i majke Jeanne Rose Bichardovej ( 1741 — 1809). Prvo je studirao matematiku, a kasnije i medicinu u Monpeljeu, od 1791. do 1793. Hirurgiju i anatomiju izučavao je pod rukovodstvom hirurga Marca-Antoine Petita (1766 — 1811) u Lionu.[2]
Nakon studija radio je kao lekar u Otelu Dju u Parizu i učitelj anatomije i patologije .
Preminuo je rano u 31. godini života u Parizu 22. jul 1802. godine.
Delo[uredi | uredi izvor]
Tokom života Biša je izvršio oko 600 obdukcija. Nakon svake obdukcije ispitivao bi i strukturu ljudskog tela, tkiva i organa. Uprkos radu bez mikroskopa, što je dana nezamislivo u oblasti histologije i patologije, uspeo je da otkrije i opiše 21 vrstu tkiva u ljudskom telu. Takođe je otkrio i više bolesti koje napadaju pojedina tkiva i organe.
Iako je umro mlad, u 31 godini života Biša je već bio poznat kao istaknuti naučnik, koji je proučavao životne procese i građu tkiva i organa, koje je opisao u Opštoj anatomiji (1801). I njegovo drugo delo Fiziološka istraživanja života i smrti (1800) imalo je veliki uticaj na tadašnju percepciju psihologije života i smrti.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Traité des membranes (1800)
- Recherches physiologiques sur la vie et la mort (1800)
- Anatomie générale appliquée à la physiologie et à la médecine, 4 vol., 1801
- Anatomie descriptive, 1801-1803, 5 vol.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
Jedan je od 72 važnih ličnosti Franncuske čije je ime napisano na Ajfelovoj kuli u Parizu .
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Bišaov reljef na fontani Panthéon
-
Statu u Bourg-en-Bresse
-
Portret
-
Detalj sa fakulteta u Lisabonu
-
Bista na zgradi College of Medicine
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „ЭSBE/Biša, Mari Fransua Ksavьe — Vikiteka”. ru.wikisource.org. Pristupljeno 13. 1. 2021.
- ^ Laín Entralgo, Pedro (1947). Bichat. CSIC. ISBN 978-84-00-01230-4.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Xavier Bichat, son œuvre biologique [archive] par Eugène Gley, in: Revue Scientifique, 4e série - Tome XVIII : N°7 - 16 août 1902.
- Georges Gusdorf, L'homme romantique, Paris, Payot, 1984, p. 78-79 (Les sciences humaines et la pensée occidentale XI).
- Marie-Nicolas Bouillet et Alexis Chassang (dir.), « Xavier Bichat » dans Dictionnaire universel d’histoire et de géographie, 1878 (lire sur Wikisource).
- Jean-Marie Thiébaud Vie et Œuvre de Marie François Xavier Bichat (1771-1802), 302 p., thèse de doctorat en médecine, Faculté de Médecine et de Pharmacie de Besançon, février 1974).
- Biographies médicales et scientifiques : xviiie siècle (Jean Astruc, Antoine Louis, Pierre Desault, Xavier Bichat), éditions Roger Dacosta, 1972.
- Huard, P. « Bichat anatomiste », in: Histoire des sciences médicales, 1972, 6 (2), pp. 98–106, Texte intégral [archive].
- Geneviève Nicole-Genty: « La jeunesse de Bichat », in: Histoire des sciences médicales, 1972, 6 (2), pp. 87–97, Texte intégral [archive].
- Samuel Shortt: « The influence of French biomedical theory on nineteenth-century canadian neuropsychiatry: Bichat and Comte in the work of R. M. Bucke », in: Histoire des sciences médicales, 1982, 17 (Spécial 1), pp. 309–312, Texte intégral [archive].
- Jean Théodoridès: « Stendhal et Bichat », in: Histoire des sciences médicales, 1972, 6 (2), pp. 107–111, Texte intégral [archive].
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Ksavije Biša na Vikimedijinoj ostavi