Lakolit
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Avala_sa_Ibarske_magistrale.png/220px-Avala_sa_Ibarske_magistrale.png)
Lakolit je konkordantno magmatsko telo sočivastog oblika. Spada u konkordantna tela većih dimenzija.[1] To je plutonski magmatski oblik jer postaje hlađenjem i konsolidacijom magme u unutrašnjosti Zemlje. Zbog toga što se magma pod pritiskom utiskuje ispod površinskih slojeva Zemljine kore i izdiže ih u obliku sočiva, svoda ili kubeta ovaj oblik ima morfološki značaj. Izdignuti povlatni slojevi Zemljine kore mogu procesima erozije i denudacije biti uništeni a lakolit ogolićen, kada se pojavljuje u reljefu u vidu uzvišenja. Reprezentativni primeri lakolita su planine Henri, Elen, Holms, Elsvort i Penel u državi Juta (SAD), Aju-Dag, Kastel, Plaka i Vateli na južnoj obali Krima itd. Na teritoriji Srbije lakoliti su planine Cer, Boranja i Avala. Planina Avala je primer još uvek neerodiranog lakolita.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Jovanović, Velimir; Srećković-Batoćanin, Danica (2006). Osnovi geologije. Beograd: Zavod za udžbenike. str. 70. ISBN 86-17-13048-2.
- ^ Petrović, Dragutin; Manojlović, Predrag (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski fakultet, Beograd. str. 116. ISBN 86-82657-32-5.