Pređi na sadržaj

Mala Črešnjevica

Koordinate: 45° 55′ 08″ S; 17° 08′ 59″ I / 45.918963028452055° S; 17.149705932470727° I / 45.918963028452055; 17.149705932470727
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mala Črešnjevica
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaVirovitičko-podravska
OpštinaPitomača
Stanovništvo
 — 2011.199
Geografske karakteristike
Koordinate45° 55′ 08″ S; 17° 08′ 59″ I / 45.918963028452055° S; 17.149705932470727° I / 45.918963028452055; 17.149705932470727
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina155 m
Mala Črešnjevica na karti Hrvatske
Mala Črešnjevica
Mala Črešnjevica
Mala Črešnjevica na karti Hrvatske
Mala Črešnjevica na karti Virovitičko-podravske županije
Mala Črešnjevica
Mala Črešnjevica
Mala Črešnjevica na karti Virovitičko-podravske županije
Ostali podaci
Poštanski broj33405 Pitomača
Pozivni broj+385 33

Mala Črešnjevica ili Mala Trešnjevica je naseljeno mesto u sastavu opštine Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. veka mesto "Mala Trešnjevica" je bilo selo - pravoslavna parohija kojoj su pripadala kao filijale okolna naselja: Grabrovnica, Dinjevac, Pitomača, Ribnjačka i Velika Trešnjevica.

Politička opština se nalazila u Pitomači a crkvena u mestu. Od 1214 domova, njih 125 bili su srpski. Kada je reč o stanovništvu, od ukupnog broja 7466, na pravoslavne Srbe je otpadalo 748 ili 10%. U Trešnjevici su tada pravoslavna crkva i komunalna škola, dok su pošta i telegraf bili u Pitomači.[1]

Predsednik i perovođa crkvene opštine 1905. godine bio je pop Andrija Basarić, rodom iz Severina. Parohijsko zvanje je osnovano 1844. godine, ali crkvene matrikule se vode od 1785. godine. Pravoslavna parohija je 6. platežne klase, ima parohijski dom i zemljišnu sesiju, a srpsko pravoslavno groblje je i u Maloj i u Velikoj Trešnjevici.

Škola je 1905/1906. godine komunalna, sa jednim školskim zdanjem u Velikoj Trešnjevici i učiteljem rimokatolikom. Učenika u redovnoj nastavi bilo je 31, a u poftornoj još 12 đaka.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare opštine Đurđevac.

Hram[uredi | uredi izvor]

U Maloj Črešnjevici, kod obližnje Grabrovnice, se nalaze ostaci pravoslavnog hrama posvećenog 318 Bogonosnih otaca (Prvog vaseljenskog sabora), koga su sagradili 1722, uglavnom bogati pravoslavni trgovci. Hram je obnavljan 1763, kada mu je dozidan toranj. Posebnu vrednost hrama nekada je predstavljao barokni ikonostas, sa galerijom ikona. Postojao je i parohijski dom iz 1750, koji je uništen u toku Drugog svetskog rata. Bilo je više pokušaja da se hram sruši, znatno su ga oštetili hrvatski ekstremisti miniranjem na početku rata 1991, a 2007. godine u olujnom nevremenu su se srušili zvonik i deo zidina hrama.[2]

U hramu je kršten književnik Petar Preradović,[3] a sa severne strane se nalaze grobovi njegovih roditelja.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Mala Črešnjevica je imala 199 stanovnika.[4]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Mala Črešnjevica je imalo 244 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
237 97,13%
Srbi
  
4 1,63%
neopredeljeni
  
1 0,40%
nepoznato
  
2 0,81%
ukupno: 244

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Sremski Karlovci 1910.
  2. ^ a b Mitropolija zagrebačko-ljubljanska & 21. 12. 2009.
  3. ^ Škiljan 2009, str. 7.
  4. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 2. 4. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]