Marginalni prihod

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Marginalni ili granični prihod (MR), u ekonomiji, predstavlja priraštaj ukupnog prihoda (TR) koji donosi dodatna jedinica prodate robe. Jednak je odnosu promene ukupnog prihoda i promene količine prodate robe (Q), pri čemu je Q = 1:

Npr. ako je ukupni prihod pri prodaji tri prozora 12000 dinara, a ukupni prihod pri prodaji četiri prozora 16000 dinara, granični prihod će iznositi 4000 dinara.

U uslovima potpune konkurencije prodajna cena je za preduzeće eksterna veličina (nema uticaja na nju) i ne menja se sa povećanjem njegove ponude proizvoda, te su vrednosti prosečnog i graničnog prihoda jednake ceni.

U slučaju monopola, preduzeće ima mogućnost da utiče na obim prodaje, kao i na visinu cene. Tada se sa povećanjem ponude smanjuje cena svih jedinica proizvoda, i zbog toga je granični prihod niži od cene (koja je jednaka prosečnom prihodu). Monopolista može da se odluči i na povećanje cene robe u cilju povećanja dobiti. Međutim, rast cena može da izazove smanjenje tražnje i prodaje. Kakav će uticaj promena cene imati na prihod zavisi od elastičnosti tražnje. Dok je tražnja elastična, granični prihod će biti pozitivan. I obrnuto, negativan je dok je tražnja neelastična. Kada je elastičnost tražnje jednaka 1, granični prihod je jednak nuli, a ukupni prihod najveći. U uslovima monopola maksimizacija dobiti će se ostvariti pri autputu koji je niži, i cenama koje su više nego u uslovima konkurencije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mikroekonomija; Tihomir M. Šuvakov, Andraš I. Šagi; Ekonomski fakultet Subotica; Subotica 2004; sedmo izdanje (ISBN 978-86-7233-100-4)
  • Principles of Microeconomics, 5th Edition (2009); N. Gregory Mankiw; South-Western Cengage Learning ISBN 978-0-324-58998-6.