Mađarska vižla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mađarska vižla
Mađarska vižla
Alternativno ime
Vižla
Mađarski ptičar
Mađarska vižla
Zemlja porekla
Mađarska
Klasifikacija
FCI: Grupa 7 Grupa 5 1 #57 i #239
AKC: Sport
ANKC: Grupa 3 (Lovački psi)
CKC: Grupa 1 - Sportski psi
KC(UK): Lovački psi
NZKC: Lovački psi
UKC: Rasa lovačkih pasa
Odgajivački standardi (spoljne veze)
FCI: Hungarian Short-haired Pointer
Hungarian Wire-haired Pointer
AKC: Vizsla
ANKC: Hungarian Vizsla
CKC: Vizsla (Smooth)
Vizsla (Wire-haired)
KC(UK): Hungarian Vizsla
Hungarian Wirehaired Vizsla
NZKC: Hungarian Vizsla
UKC: Vizsla

Mađarska vižla (lat. Canis Ovilis Fenyesi) je originalna mađarska lovačka vrsta pasa. Ova rasa je poznata kao izvrsna za lov ali takođe zbog svoje naravi i kao pas koji uživa u porodičnom životu sa ljudima. Mađarska oštrodlaka vižla je kreirana tokom 1930ih godina ukrštanjem mađarske kratkodlake vižle i nemačkog oštrodlakog ptičara.

Osnovno[uredi | uredi izvor]

Veličina[uredi | uredi izvor]

Vižla je pas srednje veličine. Oštrodlaka vižla je malo viša od kratkodlake vižle. Prosečne dimenzije ove pasmine su:

  • Mužjak
  • Ženka
    • Visina 21 - 24 in. (53 - 61 cm)
    • Težina 40 - 55 lb (18 - 25 kg)

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kratkodlaka vižla[uredi | uredi izvor]

Kratkodlaka mađarska vižla se smatra starom vrstom mađarskog lovačkog psa. Ova vrsta se pominje i u vremenu doseljavanja Mađara na današnje prostore panonske nizije. Primarna boje ove rase je bila žuta i braon. Originalna vrsta je odumrla, samo je ostao potomak čiji je predstavnik današnja mađarska vižla. Najstariji pomen ove rase se nalazi u mađarskoj ilustrovanoj hronici Chronicon Pictum između 1100. i 1200. godine. Na slici gde se prikazuje susret Hunora i Magora sa čudesnim jelenom vidi se i slika pretka današnje mađarske vižle. Takođe je u prepiskama mađarskih plemića često spominjana vižla.

U vreme turskih osvajanja u krajevima panonske nizije se pojavio žuti turski lovački pas koji se ukrstio sa tadašnjom vižlom i učestvovao u oblikovanju osobina današnje vižle. Po podacima koji potiču iz 1731. godine, mađarska plemićka porodica Zaj (Zay) je prva počela sa uzgojem ove rase. Po tom podatku u ovu rasu je bila uključena i španska vižla engleskog porekla. Tada je još postojala i vižla kestenjaste boje. Tokom 19. veka je u ukrštanje i uzgoj ove vrste uključen ptičar i nemački kratkodlaki ptičar.

Tokom dvadesetih godina dvadesetog veka se započelo sa vođenjem knjiga i rodoslova svakog pojedinačnog psa a 1928. godine su uvedeni i standardi za ovu pasminu. Najzad 1935. godine ova pasmina je stavljena i u FCI i time zvanično priznata kao autohtona.

Narav[uredi | uredi izvor]

Vižla je temeperamentan i energičan pas koji zahteva veliku količinu fizičke aktivnosti i to ne uobičajene šetnje na povocu, već trčanja i treninga u prirodnom okruženju, koji treba da traje jedan do dva sata dnevno. Upravo zbog takve prirode ne preporučuje se vlasnicima koji žive u stanu. Vižla teži da bude što više u blizini svog vlasnika i samo u tom slučaju biće srećna. Čak i kada postoji dvorište, njeno mesto je u kući uz vlasnika za koga će se prilepiti poput lepka i pratiti ga kao senka. Izuzetno je odana, brižna i nežna, a ukoliko nema dovoljno pažnje cvileće i umiljavati se kako bi je dobila.

Oštrodlaka vižla[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]