Mađarska plemena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mađarska plemena (mađ. magyar törzsek) su bili osnovna politička jedinica u kojoj su živeli Mađari do dolaska na prostore Panonske nizije i osnivanja mađarske države.

Sedam plemena[uredi | uredi izvor]

Samo praporeklo i nastanak plemenske konfederacije kod Mađara nema pisanih dokaza, ali se zna da je podela na sedam plemena (Hétmagyar) već bila tokom druge polovine 9. veka.

Imena tih sedam plemena su bila:

Vođe ovih plemena, plemenski veziri Mađara su bili:

Zajednicu plemena tj. konfederaciju predvodila su dva poglavara, duhovni vođa-kende (kende) i vojni vođa-đule (gyula). Poglavara ili velikoga vezira birale su ili vođe (veziri) sedam plemena ili Veliki kan Hazara, koji je imao veliki uticaj na njih.

Sedam mađarskih plemena su se oko 862. godine odvojila od Hazara.

Udruživanje sa Kabarima[uredi | uredi izvor]

Nešto pre 881. godine, tri kabarska plemena su se pobunila protiv vrhovne vlasti hazarskog Velikog kana, koji ju je ugušio. Posle poraza, tri Kabarska plemena su napustili Hazarsko carstvo i pridružili se mađarskoj konfederaciji plemena.

Pošto su Kabari bili vešti ratnici, služili su kao prethodnica i zaštitno krilo mađarima u slučaju sukoba sa nekim drugim plemenima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Korai Magyar Történeti Lexikon (9-14. század), főszerkesztő: Kristó, Gyula, szerkesztők: Engel, Pál és Makk, Ferenc (Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994)
  • Kristó, Gyula: A Kárpát-medence és a magyarság régmúltja (1301-ig) (Szegedi Középkortörténeti Könyvtár, Szeged, 1993)
  • Magyarország Történeti Kronológiája I. – A kezdetektől 1526-ig, főszerkesztő: Benda Kálmán (Akadémiai Kiadó, Budapest, 1981)

Reference[uredi | uredi izvor]